Kako pomoći proizvođače malina u BiH

Više od 20.000 porodica u BiH živi od prozvodnje malina. Cijena koju nude otkupljivači nije dovoljna ni za troškove proizvodnje, a o profitu se ne može ni govoriti. Do ove situacije došlo je nakon što se Poljska poslije četiri godine pauze, zbog bolesti malina, vratila na svjetsko tržište. Umjesto opterećenja budžeta, USAID i SIDA pokreću kampanju ‘9 svježih malina dnevno – nova zdrava navika’ kako bi animirali građane da kupuju ovo, za zdravlje, višestruko korisno voće.

Četveročlana porodica Admira Durme ostvaruje prihode proizvodeći maline na 8 duluma zemljišta. Najavljena niska otkupna cijena mogla bi ih ostaviti bez prihoda, a Durmo kaže da bi to značilo i nestanak malinarstva kao grane poljoprivrede.

Ova proizvođač i član Asocijacije ‘Zajedno za bh. malinu’ navodi kako su otkupljivači prvo ponudili jednu marku kao akontativnu cijenu i moguću 1,5 KM kao konačnu, što je, kaže, smiješno i neprihvatljivo jer sama proizvodnja košta oko 2 KM.

Kako bi spriječili propast bh. malinarstva i slučajeve poput nedavnih spaljivanja malinjaka, USAID i SIDA pokreću kampanju ‘9 svježih malina dnevno – nova zdrava navika’.

«Fokusiramo se i na savjetodavne usluge, želimo poljoprivrednim proizvođačima pružiti bolji pristup uslugama i ekspertizi», kazao je Adrian Neal, direktor projekta USAID/Sweden FARMA II.

Predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić ističe kako je konzumiranje svježe maline jedan od rješenja problema plasmana proizvoda.

U kampanji će učestvovati i brojne javne ličnosti s ciljem brendiranja bh. malina. Tako bi se zdjela malina mogla naći u pres-salama i salama za sastanke bh. političara. Kako bi bh. građani stekli novu zdravu naviku i ujedno pomogli domaćim proizvođačima, firma Kuća prirode učesnicima banjalučkog Demo festa će podijeliti 30.000 boca soka od maline. Uspije li kampanja, smatra struka, građani će dobiti maline po nižoj cijeni, a proizvođači fer uslove na tržištu.

«Kad bi svako u BiH pojeo smao 9 malina dnevno, umjesto 53 kg uvoznog voća – koliko svaki građanin BiH pojede godišnje – to bi značajno pomoglo domaćim proizvođačima», tvrdi ekonomski analitičar Damir Miljević.

Nakon povratka Poljske na svjetsko tržište, koja sa Srbijom čini 50% svjetske proizvodnje malina, bh. malinari mogli bi odustati od proizvodnje ovog jagodičastog voća. Jedno od rješenja jeste konzumacija ovog voća, koje ima višestruko povoljan uticaj na zdravlje. Bh malinari trebaju našu pomoć.