Naslovnica Magaza Arhiva Kako, gdje i kad kopati zlato u BiH ?

Kako, gdje i kad kopati zlato u BiH ?

Bosna i Hercegovina

Zlato u Bosni i Hercegovini.

Ispiranje zlata, Fojnica se u pisanim dokumentima prvi put pominje 18. marta 1365. godine.
Pored termalnih voda, prirodnih ljepota i kulturno historijskih spomenika nekada je Fojnica bila poznata i kao centar rudarstva.

Nekad su u Fojnici radili rudnici srebra Ostružnica, rudnik žive Čemernica i rudnik zlata Bakovići koji je radio do pred početak Drugog svjetskog rata.

Početkom razvoja rudarstva u Fojnici se smatra dolazak njemačkih rudara Sasa u doba bana Stjepana drugog Kotromanjića.

Rudnik zlata u Bakovićima je osnovan negdje oko 1885. godine.
Danas je on zapušten, samo ostaci zidova, betona i jalovine pokazuje da je tu nekad bio rudnik.
Iz ulazne jame u rudnik izlazi voda sa žutim talogom koji se taloži i ide do rijeke Gvožđanke.

Rijetki su i oni koji znaju nešto kazati o radu nekadašnjeg rudnika zlata.
Jedan od onih koji ima još malo sjećanja o radu rudnika, a koje je čuo od svog oca je Slavko Bučo iz Bakovića 72 godišnji penzioner koji kaže:
“Ovdje je bila velika hala, ulaz u jamu rudnika.
Vadila se zlatna ruda, tovarila na konje, onda u vozove i avione i nosila u Englesku.
Danas tu ima ostataka.
Ima tu jalovine, a vidite i ova voda koja izlazi iz nekadašnjeg ulaza u jamu je ljekovita.
Liječi kožne bolesti, ljudi namažu tijelo ovom vodom i zemljom, posebno skida bradavice sa ruku.
Slavkova supruga Milica pokazuje komade rude koje je našla tu i čuva ih.”“Dolazili su nekakvi ljudi iz Njemačke, Australije i Sarajeva, raspitivali se i odnijeli ove komade i nikad se niko nije javio”, kaže Milica.

Pored rudnika zlata tradicionalna turistička atrakcija je i ispiranja zlata na zlatonosnim rijekama Fojnice.

Nakon proteklog rata tehniku ispiranja zlata njeguje Fehim Zečević koji je inače direktor turističke agencije “Fojnicaturs” u Fojnici.
Na rijeci Jezernici Zečević nam je demonstrirao ispiranje zlata.
Kazao nam je da je potrebni alat dobio od jednog profesora iz Amerike.“To je najbolje raditi u ljetnim mjesecima.

Ja sam učio i radio sa starijim ljudima kojih više nema među živima.
Planiramo ovu atrakciju malo omasoviti i obnoviti.
Kad se ispire bilo se sretno ako se nađe grumenčić zlatne prašine odnosno taloga”, kaže Zečević.

Ekipa ATV Banja Luka snimala u Fojnici

U Fojnici na radnom zadatku boravila ekipa ATV Banja Luka. Sreli smo ih u naselju Bakovići gdje su snimali prilog o nekadašnjem rudniku zlata Bakovići.

Novinarka Rajna Radisavljević je sa kamermanom Lazom i ostalom ekipom zabilježila priču o ovom nekadašnjem rudniku zlata kojeg su otvorili Englezi 1885. godine i koji je radio do pred Drugi svjetski rat.
Nakon rudnika ekipa ATV Banjaluka je za emisiju “Dosije” snimila i demonstraciju ispiranja zlata na fojničkim rijekama.

Više o zlatu na slijedećem linku: zlato bosna

 

Ispiranje zlata iz rijeka

Picture

Pokazalo se da mnogi ne mogu odoljeti potrazi za zlatom, a otkako su ga, prije nekoliko hiljada godina, počeli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske živote i smijer historije.
Tijekom 19. stoljeća zlatne su groznice uslijedile nakon pronalaska golema grumenja, kao što je “Dobrodošli stranac” težak 70,7 kilograma, pronađen u Moliagulu, u Australiji, 1869. godine.
Hiljade je ljudi, napustivši posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, Južnoj Africi, Kaliforniji, Britanskoj Kolumbiji, Yukonu, Aljasci i Sjevernoj Americi.
Samo ih se malen broj uspio obogatiti, kopajući ili ispirući zlato.
Tehnika na kojoj se zasniva rad sa ispitkom je ta, da se uzima nanos zemlje/kamenja i stavlja u posudu, nakon cega se posuda pomera lijevo desno mješajuci nanos koji se nalazi u njoj i time mješajući blato i sitni pijesak sa vodom nakon čega se ta voda baca i ponavlja postupak…

U slučaju da nemate gdje kupiti ispitak nije problem, možete iskoristiti bilo koju posudu nalik VOK posudi.
Kako stari ispirači kažu:
“Ako si na dobroj zemlji biće ti dovoljna ratkapna od forda iz 1950 “

Metal detektori za zlato

Picture

Detektor metala je uređaj koji koristi elektromagnetnu indikciju za otkrivanje metalnih predmeta.
Glavna primjena ovakvog uređaja je pri razminiranju, za pronalaženje oružja kao što su noževi i pištolji, zatim u vazduhoplovstvu, geofizici, arheologiji.
Detektori metala se isto tako koriste za otkrivanje stranih tijela u hrani, kao i u građevinarstvu i pronalaženju žica unutar zidova.

Detektori metala su razvijeni u Drugom svetskom ratu kao minoistraživači koji rade na principu elektromagnetske detekcije metala i kojima se pronalaze mine zakopane u zemljištu.
Razvijeni su u vrijeme kada je većina mina imala tijelo i upaljač od metala, pa su se lako pronalazile.
Vremenom su se razvijale plastične mine sa vrlo malo metalnih dijelova, pa ih ovom vrstom minoistraživača nije moguće pronaći.
Razvojem hemijskih upaljača, ni najmanji dijelovi upaljača nisu morali da budu metalni.
Većina detektora metala sadrži predajni i prijemni kalem.
Predajni kalem formira primarno magnetno polje koje se prostire kroz zemlju i metalan objekat zakopan u njoj.
Vremenski promenljivo primarno magnetsko polje indukuje vrtložne struje u metalnom objektu u zemlji, i te struje formiraju sekundarno magnetsko polje koje detektuje prijemni kalem.
Operater se obavještava o prisustvu metalnog objekta zvučnim signalom koji se dobija konverzijom napona na prijemnom kalemu.
Detektori metala otkrivaju i veliki broj drugih metalnih predmeta, kojih ima naročito u zoni borbenih dejstva i zemljištu koje je bilo izloženo streljačkoj i artiljerijskoj vatri (zrna, metalna parčad eksplodiranih projektila, čahure, ali i konzerve, metalni čepovi, šerafi).
Broj lažnih signala uvek je vrlo veliki.
Prilikom operacija razminiranja puteva u Mozambiku (januar 1993 – mart 1994. godine), na 180km pregledanih puteva pronađeno je samo šest mina i 60 000 drugih metalnih predmeta koji su morali da budu izvađeni iz zemlje i ispitani[1].
Uopšte, uzima se da na svaku nađenu minu dolazi 100 – 200 lažnih signala.
I pored toga detektori metala se koriste, posebno u otkrivanju početka minskih prepreka.
Takođe, oni nisu podložni greškama od uticaja vlažnog zemljišta i drugih vremenom uzrokovanih promenljivih uticaja.

Picture

Picture

GARRETT ACE 150

Picture

Picture

GARRETT ACE 250

Picture

Picture

Picture

GARRETT AT PRO

Picture

Picture

Picture