Mnogi med konzumiraju samo u vrijeme prehlada, međutim med treba postati svakodnevnom namirnicom.
On je dobar za podržavanje kiselo-alkalne ravnoteže u organizmu. Kada kupujete med uvijek treba obratiti pažnju na njegove ljekovite osobine, jer nisu svi isti s obzirom na to da zavise o biljkama od kojih su napravljeni.
Med se određuje prema organoleptičkim osobinama, ukus, boja, miris, izgled, itd., pa je tako onaj od bagrema žućkastozelenkaste boje intenzivna mirisa po cvijetu bagrema koji se rijetko kristalizira. Kaduljin je med blijedožut i u cijelini se može kristalizirati, dok je onaj od lipe jedan od najkvalitetnijih, raznih boja, ugodna mirisa i brzo se kristalizira.
Osim spomenutih vrsta postoji i livadski med koji je zrnastog izgleda, ukusan, a može biti žute do tamnosive boje. Radi se i voćni med koji se izrađuje od cvijeta trešnje, kruške i jabuke. Blijede je boje i posebnog okusa i mirisa. Šumski se med priprema od slatkih biljnih sokova, tamnosive je boje, izrazitog okusa i mirisa, i rijetko se kristalizira.
Da bi skupile kilogram meda pčele moraju obići oko deset miliona cvjetova, a prelaze u prosjeku oko 450.000 kilometara. Od jednog skupljanja nektara pčela u košnicu donosi teret ravan polovici njene težine od deset grama. Smatra se da oko 50.000 pčela u jednom letu može u košnicu donijeti oko kilogram nektara.
Ljudi nerijetko izbjegavaju kupiti kristaliziran med, misleći da je pokvaren i neprirodan što je pogrešno, jer upravo kristalizacija potvrđuje prirodni med. Do nje dolazi jer glukoza u medu pri određenoj temperaturi ne može opstati u tečnom stanju pa se stvaraju kristali, a med tako dobiva kremast izgled.
Pri kupovini treba obratiti pažnju da nije fermentiran, onečišćen i hemijski napravljen od primjesa sličnih pčelinjim proizvodima.
Ako su ga pčele u košnici dovoljno preradile, med se ne može pokvariti. I pčelar treba biti umješan pa ga znati pravovremeno izvaditi iz saća i spakovati, jer je med otporan na bakterije pa mu nisu potrebne dodatne hemikalije i konzervansi da bi se očuvao.
Također mu je nepotrebno pasteriziranje i zagrijavanje, jer pčele u prirodi dobro odrađuju svoj posao. Kada ga one obrade med je potpuno čist, jer one u njemu ne dopuštaju nečistoću.
Jedan od najvažnijih preduslova dobrog čuvanja meda jest zaštiti ga od vlage, i to u posudama koje moraju biti suhe i čiste.
Najbolje za to su staklenke. Valja ga pohraniti na temperaturi od 5 do 10 stepeni u provjetrenim prostorijama.
Kada se koristi treba voditi računa da u neposrednom dodiru meda s metalom ne dođe do reakcija organskih kiselina i metala što pravi hemijske spojeve štetne po zdravlje koji razaraju vitamine u proizvodu.
Med je izvrsno sredstvo protiv virusa, a ima i antiseptično djelovanje.
