Jeftini kineski automobili ne mogu na tržište EU

Jedina tehnička prepreka plasmanu kineskih automobila na tržište EU-a su visoki ekološki i sigurnosni zahtjevi.

Piše: Edis Bulić

Kineska autoindustrija iz godine u godinu bilježi vrtoglavi rast, i tržište te mnogoljudne zemlje predstavlja najveću zonu za plasman vozila na globalnom nivou.

Ali, toliko tržište je zapravo formirano zbog inicijalne želje da se nacija motorizuje, tako da su inostrani proizvođača automobila zastupljeni tek u manjem procentu. Većinu tržišta drži domaća autoindustrija koja nema posebno velikih ambicija za ekspanziju preko nacionalne granice.

Kina nije u stanju, niti joj je u interesu da u jednom trenutku uvede stroge sigurnosne i ekološke norme kojima će ograničiti motorizaciju svog stanovništva.

„Trenutnim stanjem niskog, gotovo nepostojećeg standarda, industrija je jeftinija, a samim time automobili su pristupačniji. Nije bitno što automobili nisu kvalitetni veće je bitno što su to domaći automobili. Para kojih nema puno, ne idu vani, već ostaju u zemlji, dok se stanovništvu osigurava posao partnerima je zagarantovano tržište“, navodi Almir Grebović, urednik portala ProAuto.

Prije 20 godina, Kina je bila jedna od najnerazvijenijih zemalja svijeta – većina stanovnika je živjela u ruralnim područjima uzgajajući rižu, a željezo su topili na drvetu tako da nisu imali ni tehnologiju ni kvalitet potreban za industriju automobila.

Kina je napravila prva dva-tri ciklusa nacionalnog kapitala i sav višak novca je omogućio ekspanziju čiji zamajac i danas pokreće tu najveću rastuću ekonomiju svijeta.

Temelj kineske industrije predstavlja doslovno prekopiran, preuzet, odnosno ukraden koncept tehnologije i dizajna. To nije nikakva tajna, već dio poslovne etike kojom se Kinezi ponose. Ono na čemu razvijene zemlje troše stotine miliona eura, kineski inženjeri jednostavno prekopiraju i upotrebe za razvoj vlastitog proizvoda. Ukoliko su raspoloženi trošiti novac, Kinezi kupuju umiruće automobilske brendove, preuzimajući njihovo iskustvo i tehnologiju.

 

 

„Autoindustrija u Kini bazirana je na javnoj industrijskoj špijunaži. Njihovi inženjeri se kreću u timovima po svjetskim sajmovima automobila i većina ih se predstavlja kao automobilski novinari. Njihovi zadaci su raspoređeni prema automobilskim komponentama, tako postoji jedan tim koji mjeri sve što je moguće izmjeriti, drugi bilježi materijale koji se koriste ne za izradu, treći bilježe proporcije vozila. Tako da po povratku mogu sklopiti više od 50 posto vozila koje je tek predstavljeno svjetskoj javnosti“, kaže Almir Grebović.

Kineska vozila u BiH
Prije desetak godina, uslijed uvođenja strožih normi ispušnih plinova u Evropskoj uniji, određena vozila su se brzo morala povući iz prodaje sa tržišta evropskih država koje su tada „svježe“ bile primljene u EU. Među njima je bila Slovenija, na čijoj se teritoriji našao kontigent neprodatih vozila kineskog proizvođača Maple.

Jedna slovenska firma je otkupila kontigent tih vozila po cijeni sekundarnih sirovina i plasirala ih na bosanskohercegovačko tržište po izuzetno niskim cijenama uz objašnjenje da su vozila namijenjena državama izvan Evropske unije.

Prosječna cijena jednog modela Maplea bila je 16.000KM, dizajn je u skladu sa kineskom industrijskom politikom bio apsolutni plagijat postojećih evropskih modela, dok su motori i ostale mehaničke komponente bile preuzete od Toyotinih modela iz 1990-tih godina.

„Prodali su sva auta uz priču o četvorogodišnjoj garanciji, nakon čega su pogasili sve kontakte i napustili zemlju. Prije svega, radnici su ostali bez posla, a sa druge strane kupci njihovih vozila su ostali prevareni jer niko nije mogao preuzeti servisiranje tih vozila u garantnom roku“, navodi Grebović.

Aleksandar Simonović iz Sarajeva, jedan je od kupaca Mapleovog modela kojeg je novog platio 10.000 KM.

„Kao penzionera privukla me je cijena novog automobila koja je bila bez konkurencije niska. Nisam imao iskustva sa kineskim automobilima, niti mi je to, odakle auto potiče nešto predstavljalo. Rečeno mi je da ima Toyotinu licencu, što se na kraju ispostavilo kao netačno. Čuo sam da se predstavništvo zatvorilo, ali osim redovnih servisa nisam imao problema, tako da me taj gubitak garancije nije naročito pogodio. Jeste malo neugledan, ali služi sasvim pristojno, gdje me je odvezao dosad mi se već isplatio“, svjedoči Simonović.

Kineska automobilska industrija se još uvijek bazira na produkciji gotovih dijelova od kojih se tek pred plasman na tržište formira oblik i brend. Automobili se sklapaju, prodaju i voze bez emocija, bitno je zadovoljiti formu prevoznog sredstva od tačke A do tačke B.

Osim Maplea, na našem tržištu su bili zastupljeni GVM, Geely i još nekoliko nezvanično sklopljenih vozila.

Gotovo nemoguć prodor u EU
Kina predstavlja najveću rastuću industriju svijeta i među svim tim pokušajima zadovoljenja forme automobila, ta zemlja je iznjedrila uslovno rečeno, neke kvalitetne proizvođače. Ali i sa argumentovanim kvalitetom, proboj među razmažene evropljane je skoro pa nemoguć.

„GWM, (Great Wall Motors) je renomirani kineski brend kojeg više nema na regionalnom tržištu. Riječ je proizvođaču koji je vodeći u Kini, ali jednostavno nije mogao parirati domaćoj ponudi u Evropi. Također, nedavno je zabilježen pokušaj proboja novog kineskog brenda u koprodukciji sa Izraelom, pod nazivom Qoros. Dizajn i kompletno istraživanje u razvoju je rađeno u Magna Steyru, jednom od centara razvoja automobilske industrije, što definitivno stoji kao argument upotrebljivosti. Međutim, kada su ta vozila plasirana na evropsko tržište, niko im nije vjerovao, niko ih nije htio kupiti“, kaže Milan Đurić, inženjer mašinstva i ekspert za autoindustriju.

Evropa je prestala da se bori protiv imidža „kineske robe“ u trenutku kada je osjetila blagodat niske cijene i sve pristojnijeg kvaliteta, za sada jedina tehnička prepreka plasmanu kineskih automobila na EU tržište su visoki ekološki i sigurnosni zahtjevi.

Kineska autoindustrija još uvijek nije dorasla konkurenciji sa inostranih tržišta, dijelom zbog vlastite odluke da još malo “usavrši i emancipuje naciju”, dijelom zbog činjenice da duži vremenski period ne može zaslužiti povjerenje kupaca.

Automobili su delikatna roba, nisu kao jeftina elektronika koja se neprimjetno ušunjala pored tehnoloških giganata na Zapadu, ali upornost i proračunatost će i tu granu industrije dovesti do međunarodnih tržišta kad za to bude pravi trenutak.

Izvor: Al Jazeera