Izbjeglice iz BiH u St. Louisu

Veliki grad, mala Bosna

Prije dva desetljeća izbjeglice iz BiH napustile su svoju zemlju i stigle u St. Louis. Ubrzo su postale ključni dio toga grada.

Trenutni antiimigrantski žar u SAD-u mogao bi dovesti do toga da Bosanci u St. Louisu postanu politički aktivni, piše BBC.

Za BBC imam Eldin Suša prisjetio se kako je nedavno obitelj doseljenika s Bliskog Istoka bila pod prijetnjom dok je tražila mjesto za stanovanje u Afftonu, predgrađu St. Louisa u Missouriju.

“Iz njihovih lica bilo je jasno odakle su došli”, kazao je on, ali tužno je da se stanovnicima ovog mjesta nije dopala ideja o takvim susjedima, dodao je.

Džemal Bijedić, policajac u St. Louisu, kaže da je nedavno prijavljeno kako je na autobuskoj stanici muslimanki petero ljudi uzvikivalo antiislamske uzvike a jedan od muškaraca pokušavao joj je strgnuti hidžab.

Na kraju je neko od posmatrača intervenirao.

“Neki ljudi se boje kad vide ljude s tih područja, s Bliskog Istoka”, kaže Bijedić. “Govore im da se vrate u svoju zemlju, da su teroristi.”

Ajlina Karamehić-Muratović, profesorica na Sveučilištu St. Louis, kazala je kako je bila uključena u razgovore kad je slušala zapanjujuće izjave i stavove o islamu i izbjeglicama, i to od ljudi koji nisu shvaćali da zapravo govore i o njenoj vjeri ali i sudbini izbjeglice.

Za ovo troje ljudi – islamofobija je stvarna. Sve troje su u osjetljivoj poziciji. Oni su članovi zajednice bosanskih imigranata – koja je zapravo jedna od pravih modernih uspješnih priča o integraciji izbjeglica u američko društvo.
Oni se mogu identificirati sa žrtvama islamofobije, a ipak ne nose teret te boli.

Unatoč pozadini izbjeglica i muslimana – dvije stavke koje su postale nezaobilazne u američkoj politici 2016. godine – oni su prema riječima Ajline, nevidljivi.

Bosanski imigranti su evropski. Oni odijevaju zapadnu odjeću, ne ističu se u gomili.

“Smatramo da pomaže i to što smo bijeli”, kazala je ova profesorica svijetle kose i puti zaBBC.

“Mi izgledamo kao da se uklapamo potpuno, sve dok ne primijete naglasak.”

Nova nada za St. Louis
Procjenjuje se da trenutno 70.000 bosanskih imigranata živi u ovome gradu. Većina je ovamo stigla ’90-ih, u bijegu od krvavog rata koji je bjesnio u domovini, piše BBC.

Neki su se odmah naselili u St. Louis zahvaljujući naporima gradskih čelnika koji su željeli revitalizirati susjedstva u kojima je bilo sve manje stanovnika.

“Imigracija i dobrodošlica izbjeglicama bila je u velikoj mjeri način da se preokrene situacija šupljih urbanih jezgra, uključujući i St. Louis”, ispričao je Blake Hamiltoniz Međunarodnog instituta u St. Louisu, jednog od nekoliko službeno priznatih organizacija za izbjeglice i imigraciju u SAD-u.

Bošnjaci su iznajmili stanove, kupili domove, najviše u južnom dijelu St. Louisa, područja koje je prošlo kroz teška vremena. Radna mjesta su najviše našli u trgovinama, restoranima ili gradilištima.

“Bošnjaci su imali vještine koje su popunile praznine koje smo imali ’90-ih”, kazao je Hamilton.
“Imali su jeftino mjesto za stanovanje, dostupne poslove kojima su plaćali račune i bili dio zajednice.”

Hamilton je kazao kako je bosanska zajednica bila sjajna u smislu integracije i da ukazivanjem na dobar primjer toga žele i ljude iz drugih zemalja navesti na takav isti put.

Eldin Suša s početka priče, imam u St. Louisu, svjestan je da se Bošnjaci mogu uklopiti bilo gdje kada to žele.

“Vjerovatno je za Bosance lakše da se integriraju. Možda je to nama lakše jer se ne vidi odakle dolazimo. Ali nisam ponosan na to. Ne bi trebalo biti bitno kako izgledaš. Svako bi trebao biti prihvaćen na isti način.”

Često se smatra da je islam povezan s nasiljem, netolerancijom i terorizmom.

“Ja na to kažem da postoje neki koji izokreću islam, koji za rezanje glava kažu da to rade u ime islama”, kaže Suša, dodavši da je islam religija mira.

On smatra da imigrante ne treba gledati s ekonomske strane nego s ljudske.

“Trebamo gledati na njih s ljudske tačke gledišta. Treba imati u vidu da su oni bježali od rata, ubijanja, ugnjetavanja. Mi smo dužni pomoći tim ljudima. Dati im zaštitu.”

Veliki grad, mala Bosna
Ako je Affton budućnost bosanske zajednice u St. Louisu, sa sjajnim novim džamijama, obiteljskim kućama, tihim prigradskim ulicama, Bevo Mill u južnom dijelu ovoga grada je njena prošlost, ali u velikoj mjeri i sadašnjost.

Profesorica na Sveučilištu St. Louis Karamehic-Muratović često posjećuje prometnu ulicu koja je prije dva desetljeća postala žarište bosanske imigracije. Poznata kao mala Bosna i dalje je kulturno središte imigrantske zajednice.

Profesorica je za BBC kazala da se tu mogu kupiti okusi doma – bosansko pivo, grickalice, suho meso, hljeb, kesten…

U 2013. godini bosanska zajednica ovdje je izgradila repliku Sebilja iz Sarajeva kao dar gradu na 250. obljetnicu osnutka.

Bosanska zajednica također je bila uvučena u neke od rasnih nemira u St. Louisu, uključujući i nemire koji su uslijedili nakon ubistva Michaela Browna u obližnjem Fergusonu.
Iste godine 32-godišnji bosanski izbjeglica Zemir Begić pretučen je nasmrt u blizini Gravois Avenue. Nakon ovoga održani su protesti i bosanska zajednica nije bila zadovoljna pažnjom koju je ovaj incident dobio.

Nezadovoljstvo je smanjeno nakon što su počinitelji uhapšeni i optuženi za ubistvo.

Džemal Bijedić, policajac, dobro se sjeća ubistva Begića i protesta koji su uslijedili.On je išao od kuće do kuće i objašnjavao da policija radi sve što može. “Bilo je mnogo napetosti”, kazao je on.

Bijedić je u ovaj veliki američki grad stigao 1997. godine, nekoliko dana prije Božića. Kaže da prilagodba nije bila laka. Mnogo je prepreka morao savladati da bi stekao diplomu i počeo raditi kao policajac.

Politički aktivizam
Do sada je vrlo malo bosanskih Amerikanaca pokazalo interes za politiku.

Anesa Kajtazović izabrana je 2010. za zastupnicu u Iowi i tako postala prva bosansko-američka zastupnica, ali i najmlađa u tom zakonodavnom tijelu.

Nezainteresiranost za politiku sagovornici BBC-ja objašnjavanju činjenicom da je zajednica ipak još uvijek nova te zbog toga se ne može potpuno uključiti u političke tokove.

Za profesoricu Karamehic-Muratović to bi moglo imati neke veze i sa situacijom u domovini.

“Ono što je politika tamo nije nimalo obećavajuće. Politika u BiH je vrlo pokvarena i nepoštena, i ostat će takva”, smatra ona.
Zbog porasta popularnosti Donalda Trumpa i njegove antiizbjegličke politike, bosanski Amerikanci bi mogli naći više motiva za politčku aktiviranost.

“Pred ove izbore, s obzirom na to da su obilježeni retorikom mržnje jednog kandidata, mnogi su zabrinuti za budućnost”, kaže Ajla Delkić, direktorica Savjetodavnog vijeća za BiH u Washingtonu.Piše radiosarajevo.ba

Iako je prva generacija bosanskih izbjeglica bila nerada da se politički aktivira, njihova djeca, koja pohađaju sveučilišta imaju više snage i željni su sudjelovati.

To je samo pitanje vremena, 10 ili 15 godina, oni će sigurno ostaviti trag, smatra Delkić.