1. UBRZAVANJE
Stupnjeve prijenosa treba mijenjati što ranije kad mijenjamo u višu brzinu (prosječne maksimalne vrijednosti su do 2000 o/min za dizele, a od 2500 do 3000 o/min za benzince). Ideja je što prije doći do željene brzine kretanja i potom ju održavati u najvišem mogućem stupnju prijenosa. U prvoj brzini samo pokrenite vozilo, vozite najviše za dužinu vozila i odmah ubacite u viši stupanj.
2. USPORAVANJE
Upravo suprotno, kad usporavamo, stupnjeve prijenosa treba mijenjati što kasnije na niže. Odnosno moramo ostati u višoj brzini do otprilike 1000 o/min prije promjene u nižu brzinu. Bitno je na vrijeme uočiti da se ne možemo nastaviti kretati dotadašnjom brzinom i na vrijeme početi usporavati, ali ne koristiti ler, već ostati u brzini što je duže moguće. Potrošnja je tada 0 l/100 km.
3. PREDVIĐANJE PROMETA
Da bismo uspješno provodili dosad navedene tehnike, ključno je obratiti pozornost na promet oko sebe. Treba zaboraviti sve svoje druge funkcije – zaposlenika, menadžera, oca, majke… i posvetiti se sebi kao vozaču. Treba promatrati promet, gledati dalje i šire te predviđati ono što će se dogoditi. Na taj način možemo voziti maksimalno energetski učinkovito i osjetno sigurnije.
4. KONSTANTNA BRZINA
Svako ubrzavanje traži više energije, a time i veću potrošnju. S druge strane, usporavanje je čisti gubitak energije. Stoga, koliko je to moguće u prometnim okolnostima, treba čim prije dostići željenu i moguću brzinu kretanja i održavati ju konstantnom. Stalno ubrzavanje i usporavanje predstavlja beskorisno trošenje energije. Energija je gorivo, a gorivo je novac.
5. VIŠAK TERETA
Kad biste morali pješačiti trideset, četrdeset kilometara, trudili biste se biti što lakši, ne nositi teške torbe kako biste trošili manje energije i manje se umarali. Slično je i s vozilom. Uklonite sav višak tereta iz vozila. Stvari koje vam u vozilu nisu nužne samo su dodatna masa koju morate pokrenuti i zbog kojeg trošite više energije, odnosno više goriva.
6. AERODINAMIKA VOZILA
Pazite na aerodinamiku vozila. Svi dodatni nosači – krovni nosači, nosači za bicikle… osjetno kvare aerodinamiku vozila i jako utječu na potrošnju, tako da bismo ih svakako trebali maknuti kad ih ne planiramo koristiti duže vrijeme. Pri brzini od 120 km/h, krovni nosač prtljage povećava potrošnju i do 20 posto.
7. PAZITE NA TLAK…
… ali ne samo svoj. Redovito kontrolirajte tlak u gumama. Najmanje jednom mjesečno, a preporučljivo je svaka dva tjedna. Istraživanja provedena u EU pokazuju da oko 50 posto vozila na europskim cestama vozi s gumama koje imaju manji tlak od preporučenog. Samo 25 posto niži tlak povećava otpor kotrljanja za 10 posto i potrošnju za dva posto, a lošija je i sigurnost vožnje.
8. PUTNA RAČUNALA
Koristite podatke s putnog računala, ukoliko je vozilo opremljeno tim dodatkom, a većina današnjih jest. Najbolje je imati uključen pregled trenutne potrošnje jer se tako najlakše kontroliramo i držimo ciljane prosječne potrošnje. Uz to, gledajte i na okretomjer i prilikom ubrzavanja ne prelazite ciljane vrijednosti – 2000 za dizele, do 3000 za benzince.
9. DRŽITE RAZMAK
Kako biste mogli provoditi sve navedene savjete nužno je predviđati promet i djelovati unaprijed umjesto reagirati na događaje oko nas. Zato je nužno održavati razmak u odnosu na vozila ispred nas kako u kretanju, tako i dok stojimo. Minimalni preporučeni razmak iznosi – dvije sekunde, a koliko je to u metrima, ovisi o brzini kojom se krećemo. Pri 50 km/h u jednoj sekundi prelazimo skoro 14 metara.
10. SIGURNOST PRIJE SVEGA
Ekologija i ekonomičnost su sjajne, ali pravi dobitak je – povećana sigurnost. A upravo povećana sigurnost rezultat je ekovožnje. Osim toga, svi navedeni savjeti, posebno oko ubrzavanja i usporavanja ne vrijede ukoliko bi time bila ugrožena sigurnost nas ili ostalih sudionika u prometu. Zaboravite na vožnju u zavjetrini i ne usporavajte promet, pogotovo na autocesti. Sigurnost uvijek dolazi prije ekonomičnosti, pa i prije ekologije.
