BNN: Profesore Laviću, kakva su pravna dejstva referenduma koji danas održava Milorad Dodik?
Lavić: Ustavni sud BiH jasno je donio oduku da je ovaj referendum protuzakonit i da nema nikakvih pravno važećih posljedica po život u našoj državi. Ta odluka se mora poštovati. Dakle, radi se o jednoj bespotrebnoj anketi političkih diletanata. Na kraju će sve biti dio povijesti antibosanskog djelovanja velikosrspke politike, odnosno još jedna glupost nacijskog zaluđivanja ljudi.
BNN: Ipak, nije se bez razloga digla ovako velika medijsko-politička prašina radi “tamo nekog privatnog referenduma”!?
Lavić: Referendum, s druge strane, ima skrivenu dimenziju rušenja ustavnog sistema Bosne i Hercegovine. Bojim se da će ovo biti pripremni put za planiranu ustavnu krizu u Bosni i Hercegovini preko koje će velikosrpski projekt nastaviti “dokazivati” da zajednički život nije moguć i da se moramo “podijeliti”. To znači da će biti na djelu plansko ometanje puta države Bosne i Hercegovine u euro-atlanske integracije, te će se podsticati koncepcije malih etničko-religijskih državica i novih diskriminacija.
BNN: Kakve su onda realne opasnosti takvih političkih stremljenja u našoj državi?
Lavić: Ovo nije 1992. godina. Odmah moramo reći da je srbijanska politika izgubljena i zarobljena u slike prošlosti, ali i dalje truje region pokušajima da se nametne, da stoji iznad drugih, da upravlja regionom, da sudi svima, da prijeti. Srbija je definitinvo završila svoje osvajačke projekte na Balkanu i došlo je vrijeme sravnavanja računa. Srbija oko sebe nema prijatelja – ona je zločinačkom politikom Slobodana Miloševića i njegovih nastavljača stvorila atmosferu mržnje i opasnosti. Poslije ratova za stvaranje Velike Srbije današnja Srbija je ostala sama i niko više ne vjeruje u srbijanske priče. Ona izgleda kao palanka na kraju svijeta. Ona je zarobljena monstruoznom propagnadnom mašinerijom velikosrpstva i svetosavske matrice iz koje iseljavaju stotine hiljada ljudi. Nama je sasvim jasno, već odavno, da iza svih projekata entiteta “RS” – od njegovog ratnog, genocidnog uspostavljanja do današnjih referendumskih gluposti – stoji Srbija, bez obzira da li je na njezinom čelu Milošević ili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić, četničke vojvode, radikali ili lažni socijalisti. Na svu sreću, današnja Srbija ne može organizirati novi ratni pohod na Bosnu. Srbija je jedna siromašna balkanska zemljica koja nažalost ne zna svoj racionalni put unutar Evrope. Srbija već dvadeset i pet godina ide u pogrešnom smjeru. Srbija ipak mora, na kraju krajeva, pristati na internacionalni poredak i poštovati ga ako žali biti njegov ravnopravan sudionik. Prošlo je nepovratno vrijeme srpske bahatosti. Dolazi epoha Albanca i Bošnjaka na Balkanu.
BNN: Kako gledate na izjavu koju je ovih dana dao predsjednik BPS-a Sefer Halilović, nakon čega je srbijanska medijska mašinerija izokrenula njegove riječi i pokrenula brutalnu kampanju laži prema BiH i g.Haliloviću!?
Lavić: Gospodin Halilović jasno je opisao scenarij koji bi zadesio sve one koji bi pokušali povesti novi rat protiv Bosne. Dakle, ako bi bio rat, onda bi bilo ovako! On je racionalno upozorio na stravične posljedice za sve četničke protagoniste nove agresije na našu državu. Vidjeli smo da su ovo srbijanski mediji monstruozno spinovali kao prijetnju ratom iz Bosne. Četnici i velikosrbi moraju znati da više ne bi bilo kao 1992-1995. godine. Bosna je naša svetinja – neće biti uništena jer ima dovoljno svojih građana koji će je braniti. Pa valjda je to jasno. S druge strane, izjava gospodina Halilovića ima težinu jer je on čovjek koji zna ratovati u izuzetno nepovoljnim okolnostima, to je pokazao već jednom, kad smo se borili za Bosnu kao za našu sudbinu, dok su velikosrpski hegemonisti i agresori pokušavali je zauzeti. Oni su uz pomoć JNA uspjeli 1992. okupirati pola Bosne, ali nisu uspjeli da to pretvore u “srpsku zemlju” – to je ipak samo dio Bosne i kao takav samo može postojati. General je poručio srbijanskim političarima da je došlo vijeme da nauče poštovati Bosnu i Bošnjake, državu i narod. To je preduslov svake buduće saradnje. Genocidna tvorevina na tlu Bosne nije uspjeh srpsko-srbijanske politike, kako govori I. Dačić, naprotiv – to je najveća sramota srpskog naroda.
BNN: Referendum se danas, ipak, održava. Mislilo se da će se Dodik iz Rusije vratiti sa dobrim izgovorom te odustati od jedne takve avanture iz koje će, izvjesno je, izaći kao potpuni gubitnik, izolovan, vjerovatno smijenjen. Kako Vama izgleda sve ovo što se događa danas u manjem dijelu BiH?
Lavić: Referendum će biti održan i to je dobro za Bosnu. Na ovaj način Dodik i družina vode dokrajčenju genocidne tvorevine “RS”. Jednostrano napuštaju poštivanje dejtonskog poretka, to jeste institucije Ustavnog suda i njegovih odluka. Sami ruše ono što je genocidom i ratnim zločinima uspostavljeno. U dejtonskom paketu entitet RS može postojati samo unutar Bosne i Hercegovine. Prethodno pravno stanje koje je ratom poništeno i suspendirano jeste Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Doista smatram da je sva velikosrpska politika poslije 1974. godine, kada je donešen Ustav SFRJ po kojem je svaka republika jugoslovenske federacije bila faktički država, određena anuliranjem sadržaja tog ustavnog aranžmana. To srpska i velikosrpska politika nije prihvatila i onda je pokrenula seriju analiza prije Memoranduma SANU (1986) koje su bile “neprimjerene” socijalističkom sistemu i stoga nisu ugledale svjetlo dana. Memorandum se pojavljuje kao razblažena forma tih oštrih analiza u kojima se sve dovodi u pitanje. U tom povijesno-pravnom kontekstu odvija se proces rastakanja suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine na mirovnim pregovorima od Lisabona do Daytona (1992-1995) u kojem je Bosna pretvorena u podijeljeno “troplemeno” društvo, a državni suverenitet djelimično podijeljen na tri narodne grupe. Zato kod nas nema demokratije, nego se radi o etnokratiji. Naša država nema cjelovit suverenitet, jer joj je ustav “plemenski”, to jeste u njegovom osnovu su etničko-religijske grupe, a ne asptraktni građani. Mi još nismo razvili svijest o državi-naciji Bosni i Hercegovini. Srbiji smeta državotvorna svijest Bošnjaka koji se ne daju svesti na religijsku grupu, na Andrićeve Turke, orijentalce, Azijate, došljake, strance…
BNN: Dodik je danas najavio još jedan referendum, onaj o ulasku BiH u NATO. Doslovno je ušao u sukob sa SAD-om. Svakih nekoliko dana, čini se, Dodik ima novi razlog za neki drugi referendum?
Lavić: Mediji ne bi trebali nalijetati na dodikovske spinove. Dodikovsku gubitničku agoniju treba ignorirati i ne pridavati joj nikakvu pažnju. Ne trebamo nalijetati na njegove “sastanke” sa Putinom – od toga nema ništa, jer ga ruski predsjednik gotovo i ne primjećuje u toku pet minuta slikanja za medije i pozdrava prilikom rastanka. Pardon, dvadesetak minuta prijema! Zar ne možemo prozrijeti pažljivo pripremeljenu “vijest” da je Dodik razgovarao s Putinom o “važnim pitanjima politike i ekonomije”. Taman će Putin s njim razgovarati o “važnim pitanjima”. Za jednu Rusiju prazna priča bahatog Dodika apsolutno je beznačajna – jedino ako ruski poslovni ljudi mogu uzeti velike pare preko Dodika onda se može nešto uraditi. Dakle, on može biti samo instrument u ruskim rukama, a ne faktor neke velike politike.
BNN: Krivi su mediji?
Lavić: Medijsko lešinarenje, čini se, ne misli na Bosnu! Zašto sarajevski mediji na pominju odluku Suda BiH da se vojna imovina ima uknjižiti na državu BiH – ne na entitete. To je vrhunska informacija koja treba biti interpretirana u cijelosti. O Bosni treba neprestano govoriti, pokretati nove interpretacije, razvijati vizije slobodnog građanstva, boriti se protiv totalitarizma, boriti se za povratak suvereniteta na razinu Države/Republike Bosne i prestati shvatati suverenitet kao vlasništvo plemenskih vođa ili plemensko-religijskih zajednica koje trebaju teritoriju na kojoj će uspostaviti svoju unitarnu sliku svijeta. Dakle, oslobodimo se velikosrpskih spinova i radimo na bosanskoj budućnosti.
