Da li treba da postoje privatne poljoprivredne stručne savjetodavne službe?

Poznato je da je broj stručnjaka koji rade u Poljoprivrednim stručnim savjetodavnim službama nedovoljan da pokrije potrebe poljoprivrednih proizvođača.

S obzirom na to da do sada nije pouzdano da će se broj savetodavaca povećavati, nameće se pitanje da li privatne savjetodavne službe mogu biti održive.
O ovoj temi razgovarali smo sa profesorom Slobodanom Ceranićem sa Katedre za menadžment u agrobiznisu Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, Slavicom Dželatović iz privatne PSSS iz Zaječara, kao i sa našim proizvođačima.
Profesor Ceranić nije želeo da ulazi u način finansiranja, ali smatra da bi poljoprivrednici svakako platili rad stručnjaka od kojih mogu imati koristi.

Njegov stav je da u postojećim poljoprivrednim savjetodavnim službama treba izmjeniti način rada.
Poljoprivrednike muči plasman proizvoda

„Ovakve savjetodavne službe, po principima na kojima sada funkcionišu, ne treba da postoje.

Poljoprivredna stručna savejtodavna služba treba proizvođaču da ponudi ono što njemu nedostaje.

Seljak treba da obezbjedi kapacitete za proizvodnju, a savjetodavna služba da ga usmjeri šta da proizvodi i kome to da proda, što upravo proizvođače najviše i muči“, objašnjava profesor Ceranić.

Slavica Dželatović iz privatne poljoprivredne savjetodavne službe iz Zaječara smatra da privatna služba koja je u potpunosti tržišno orijentisana ne bi mogla da bude održiva.

„Činjenica je da je potreban veći broj savjetodavaca.

Možda bi proizvođači i platili za tu uslugu, ali su previše mala gazdinstva i nemaju razvijenu svijest o potrebi za takvom službom.

Kako u ovom kraju nema državne savjetodavne službe, mi sredstva dobijamo od Ministarstva poljoprivrede.

Mislim da bi rešenje bilo javno-privatno partnerstvo sa, na primer, lokalnom samoupravom.“
Ovakve savjetodavne službe, po principima na kojima sada funkcionišu, ne treba da postoje.

Poljoprivredna stručna savjetodavna služba treba proizvođaču da ponudi ono što njemu nedostaje.
Proizvođači smatraju da privatne PSSS imaju perspektivu
O potrebi za privatnim poljoprivrednim stručnim savjetodavnim službama pričali smo i sa našim poljoprivrednim proizvođačima.

Svi smatraju da bi one bile održive, ali su oblasti koje treba da pokriju različite. Zajedničko za sve njih je da poljoprivredni stručnjaci moraju biti dobro potkovani znanjem.
Privatna služba koja je u potpunosti tržišno orijentisana ne bi mogla da bude održiva.

Branko Džamić, proizvođač aronije, kupine i šumske jagode iz Aleksandrovca, o potrebi za privatnim savjetodavnim službama kaže: „Smatram da takva firma ima perspektivu.

Jako su korisni savjeti koje mogu dati stručna lica, kao na primer – izbor sredstava za prskanje, tretiranje različitog tipa zemljišta i voćnih vrsta.“

Naš drugi sagovornik, Branko Ostić, ratar iz Sremske Mitrovice, ističe da je jako zadovoljan radom PSSS: „Platio bih privatnoj službi da nema njih, lijepo sarađujemo.

Savjetodavci često dolaze kod mene, imam sreću da imam njih.

Prihvataju inovacije.

Ali generalno smatram da privatna savjetodavna služba treba da postoji.“

Voćar iz Kraljeva, Željko Kovinić, na naše pitanje da li treba da postoje privatne savjetodavne službe i za koju oblast, odgovara: „Naravno da treba.

Mislim da svako treba da plati ono što ne zna.

A i da znaš, opet treba da čuješ drugo mišljenje.

Ako, na primer, podižeš zasad, treba da konsultuješ stručnjaka.“

agromedia.rs

Sagovornici:
Slobodan Ceranić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu
Savjetodavac Slavica Dželatović
Poljoprivredni proizvođači: Branko Džamić, Branko Ostić i Željko Kovinić

AutorMaster dipl. agroekonomista Julijana Mijajlović

“Planiraš li za jednu godinu unapred, uzgajaj pirinač.

Planiraš li za dvadeset godina, posadi drveće.

Planiraš li za ceo život, razvijaj ljude.”

(kineska poslovica)