Da li bi Face TV prihvatio?

Proteklih dana jedna od glavnih tema je bio skandal oko Face TV koji je primio zekat i Islamske zajednice BiH koja je reagovala na to.

Nakon što su se iz Islamske zajednice BiH oglasili saopćenjem za javnost da pojedine televizijske kuće ubiru i distribuiraju zekat, u kojem su prozvali i Face TV, javno se oglasio i vlasnik ove televizije Senad Hadžifejzović, prenosi Fokus.

Iz Islamske zajednice su naveli da su organizacije, pojedinci, pa čak i televizije, “kakav je nedavni slučaj Face TV-a, uzele sebi za pravo da ubiru i distribuiraju zekat”, pojasnivši da se prema islamskom učenju zekat može uplaćivati samo u Bejtu-l-mal.

Ako je Islamska zajednica kao institucija odgovorna za prikupljanje zekata kao jedina legitimna i legalna prema islamskim učenjima kako onda neko može sebi dati za pravo da bude u ulozi onoga ko prikuplja zekat.

U međuvremenu jedno od najčitanijih obrazloženja zašto IZ BiH jedina može prikupljati zekat pojavilo se na društvenim mrežama:


“ZAŠTO SAMO ISLAMSKA ZAJEDNICA MOŽE ORGANIZIRANO SAKUPLJATI ZEKAT?
Iskustvo nam govori da oni koji danas na sav glas zagovaraju da se zekat ne treba predati Islamskoj zajednici koja će ga proslijediti potrebnim kategorijama, očito je da to ne čine to iz empatije sa siromašnim, nevoljnicima i ostalim kategorijama, već iz ambicije da sredstva zekata pređu preko njihovih ruku i računa, i vjerovatno se (zlo)upotrijebe za ono što oni autistično smatraju potrebom vremena i prostora.
Važnije je shvatiti poruku, smisao i duh šerijatskog teksta (Kur’an i Sunnet) već ga poznavati napamet bez potrebnih predispozicija za njegovo ispravno poimanje i tumačenje. Tako je i sa pitanjem shvatanja intencije organizovanog prikupljanja zekata oko čega su ovih dana, kao i svakog ramazana, uzavrele nesuvisle rasprave i neiscrpna naklapanja koja dolaze od priučenih i kratkovidnih pojedinaca.
Uzvišeni kaže: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je.” (Sura Et-Tevbe, 60)
Musliman će lično dodijeliti zekat jednoj od kategorija ako ne postoji njegovo organizirano prikupljanje, ali ako ono u bilo kakvom obliku već postoji, šerijatska će obaveza biti dostaviti ga zvaničnoj strani koja će ga, shodno potrebama, rasporediti na najbolji i najprikladniji način. Obaveza pojedinca prestaje sa predajom zekata zvaničnoj instituciji, a raspored i procjena kojoj će se kategoriji dodijeliti izlazi van okvira znanja i ingerencija istog pojedinca. 
Šerijatsko pravilo glasi: „Ono čime se obaveza isključivo može izvršiti i ono samo postaje obaveza (iako to u osnovi nije).“ Pošto se izdvajanje zekata, što predstavlja jedan od ibadeta, ne može izvršiti na najbolji i najpotpuniji šerijatski način bez institucije, onda njegovo organizirano sakupljanje postaje obaveza. Neki će ovdje ishitreno odmah reći da Islamska zajednica nije država, jer nema instrumente zakonodavne, sudske i izvršne vlasti. Takvim će se odgovoriti da nepostojanje islamskog zakonodavstva nije opravdanje za neizvršenje kolektivnih obaveza ukoliko se one mogu sprovoditi u okrilju drugih zakonodavstava. Šerijatsko pravilo glasi: „Propis koji se ne može u cjelosti izvršiti, neće se izostaviti u obimu u kojem se može izvršiti.“ Ljudi su kada se radi o pojedinačnim obavezama podložni nemaru i oklijevanju, pa zato im organizirano izdvajanje zekata, ako je moguće, u duhu gore navedenog šerijatskog pravila postaje obaveza.
Kur’anskim tekstom su definirane kategorije koje primaju zekat, njih ukupno osam, a njihovo tumačenje i određivanje kao prioriteta je pitanje idžtihada/intuitivnog pristupa u skladu sa općim intencijama Šerijata.
Dokaz za to je intuitivni postupak Omera b. el-Hattaba koji je do daljnjeg stavio moratorij na kategoriju „onih čija srca treba pridobiti“ zbog novonastale superiornosti islama i nepostojanja stvarne potrebe da se upotrebom sredstava zekata umanjuje zlo neprijatelja-urotnika, ili da se općenito nemuslimani dodjelom zekata pridobijaju u nadi da će prihvatiti islam.
Znači, apsolutno je pitanje idžtihada kojim će se kategorijama zekat manje ili više usmjeravati, kojim će se davati prednosti, a i kojim će se u potpunosti obustaviti.
Islamska zajednica u BiH je jedini zvanični predstavnik, zastupnik i garant očuvanja temeljenih prava muslimana na ovim prostorima. Oni koji tako ne misle vjerovatno nikada neće ni shvatiti poruku ovog kratkog teksta, jer oni koji negiraju Islamsku zajednicu, a oni su neznantna manjina, apriori negiraju i njeno pravo da organizirano prikuplja zekat.
Bez Islamske zajednice vjerska prava muslimana u Bosni i Hercegovini, koliko god se to nekima činilo besmislenim, bila bi daleko reduciranija. Njihova fizička i duhovna opstojnost bi bila bi veoma slična latentnim i konstantnim pokušajima potiskivanja i brisanja bošnjačkog i muslimanskog identiteta na teritoriji manjeg entiteta. Ako neki misle da uspješnu ulogu zaštite može preuzeti naša politika, onda neka pogledaju kako se ista već više od dvadeset godina rasipnički ponaša prema stečevini za koju su pale dvije stotine hiljada žrtava.
Poslije odlaska Osmanilijske države Islamska zajednica ostala je jedina čvrsta karika koja može zastupati i braniti osnovna vjerska, ali, zbog specifičnosti vremena i prostora, i nacionalna prava Bošnjaka muslimana na ovim prostorima. 
Pošto je Islamska zajednica jedina zvanična vjerska institucija Bošnjaka muslimana, zekat koristi za svoje potrebe i aktivnosti kao kategorija „koja ga prikuplja“, ili „fi sebilillahi“, što prema većini savremenih učenjaka podrazumijeva aktivnosti islamske misije i svega čime se ona materijalno održava. Također, Islamska zajednica pored upotrebe zekata za vlastite potrebe, zekat prosljeđuje kategorijama koje ga i zaslužuju.
Predajom zekata Islamskoj zajednici suštinski ne afirmišemo nju, već afirmišemo svoj fizički i duhovni opstanak na ovim prostorima. Kako, onda, priučeni pojedinci mogu sirovo, bez potrebnog predznanja, zagovarati da se zekat može dati kategoriji nemuslimanima „čija srca treba pridobiti“, a osporavaju njegovo davanje svojoj instituciji čije očuvanje znači i njihovo vlastito očuvanje? Zar to nije apsurd? Zato je nasrtaj na šerijatski propis organiziranog prikupljanja zekata ustvari nasrtaj na vlastitu opstojnost i integritet.
Doc.dr Emir Demir, Sarajevo 05.06.2019.g. “


Nakon svega navedenog postavlja se pitanje: Da li bi Face TV i njen vlasnik Senad Hadžifejzović ili bilo ko drugi, primili novac koji u pravilu pripada nekog drugoj državnoj instituciji? Da li bi Face TV primio uplatu PDV-a na svoj račun umjesto da bude uplaćeno na račun Uprave za indirektno oporezivanje? Šta bi uradili u takvoj situaciji? Da li bilo ko polagao pravo na sredstva koja zakonski imaju organizaciju koja je zadužena za njihovo prikupljanje. Ako ne, zašto je onda sa IZ drugačije?