Image default
Arhiva

Bosanski otoci na Jadranu: Veliki i mali Školj

Karte na koje se sporazum poziva nastale su 1974. U geodetskom odjelu općine Neum kazali su kako su od te godine, kada je obavljeno avionsko snimanje općine i razgraničenje s graničnim općinama Dubrovnik i Metković te nakon uspostave tih premjera, otoci Mali i Veliki Školj i vrh poluotoka Klek u sastavu katastarske općine Neum. Vlasnici zemljišta hrvatski su državljani, a hrvatski povjesničari i međunarodni pravnici tvrde da je prije toga gotovo 600 godina to bio hrvatski teritorij.

“Nijedna zvanična državna institucija Republike Hrvatske nikada nije sporila da su Veliki i Mali Školj u neumskom akvatorijumu dio suverene teritorije BiH, niti postoji takav akt. Sa druge strane, Sporazum o identifikaciji granica, koji definiše i ovo pitanje, postoji i potpisali su ga bivši predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman”, ističe Perković.

Ti otočići, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. Tu nema dileme, kao što je nesporno da je njegova porodica vlasnik zemljišta na otoku Veliki Školj.

“Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu”, izjavio je Putica za AA.

Bh. pomorci i eksperti iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Školj uvijek pripadali BiH, te da niko iz Hrvatske, pa ni Vladimir Šeks iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ne može dokazati suprotno.

Naime, kako je pojašnjeno AA, u drugoj polovini 1979. godine utvrđivana je oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i tačke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH.

Granica je išla sredinom Malostonskog zaljeva, a spomenuti otoci su se našli u onom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. I to je nesporno. Zanimljivo je da su navedene geografske tačke objavljene i u Službenom listu SRBiH u prvoj polovini 1980. godine, i to u broju 10/80.

Historijski gledano, vrh poluotoka Klek je Dubrovačka republika, zajedno sa Neumom, prodala Osmanskom carstvu oko 1760. godine i zapisi o tome, kako se vjeruje, još uvijek postoje u turskim arhivima.

Istina, Dubrovčani su tada ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluotoka Klek kako bi mogli kontrolirati ulaz i izlaz brodova na Jadranskom moru. Cilj im je bio da stanovništvo Dubrovačke republike osiguraju od eventualnog širenja zaraznih bolesti.

Međutim, 1974. godine je organizirano avionsko snimanje područja Neuma i okoline. Tada su predstavnici BiH i Hrvatske, odnosno tadašnje Jugoslavije, boravili u Istanbulu kako bi konsultirali arhive. Nakon toga, kako su AA potvrdili svjedoci tih događanja, Hrvatska je ustupila cijeli vrh poluotoka Klek BiH. Na taj način i vrh Kleka i Veliki i Mali Školj su postali dio avnojevskih granica SR BiH.

Stručnjaci tvrde da su Veliki i Mali Školj, te vrh Kleka, pomorski izuzetno bitni za BiH i da ne treba zavarati njihova mala površina. Njihovo pripajanje Hrvatskoj, smatraju pomorci, pričinilo bi velike neugodnosti BiH i njenom nastojanju da bude pomorska zemlja.

Naime, BiH tada ne bi imala spojeno more u Malostonskom kanalu sa onim u Neumskom zaljevu.

https://www.youtube.com/watch?v=e090r0SoSO0
Tako bi pomorci iz Neuma na putu do našeg mora u Malostonskom zaljevu morali prolaziti kroz hrvatske vode, što predstavlja diskontinuitet voda.

Related posts

Ruski borac novi kralj UFC- a

SAVJETNICI

Vremenski bilten

SAVJETNICI

Zanima li te kako se prave lopte za tenis? (VIDEO)

SAVJETNICI

Leave a Comment