Naslovnica Zanimljivo Moja kuhinja BOSANSKI KUHAR: Knjiga koju bi svaka bosansko-hercegovačka kuća trebala imati.

BOSANSKI KUHAR: Knjiga koju bi svaka bosansko-hercegovačka kuća trebala imati.

BOSANSKI KUHAR LAMIJE HADŽIOSMANOVIĆ: Oda onom najboljem od BiH

Bosanski Kuhar autorice Lamije Hadžiosmanović je knjiga od iznimne vrijednosti koju bi svaka bosansko-hercegovačka kuća trebala imati. Precizni, tradicionalni recepti, sa autentičnim objašnjenjima i slikovitim prikazima. Kako je jedne prilike u intervjuu rekla: Bosanska kuhinja je skupa i ne sprema se nabrzinu.Knjiga “Bosanski kuhar” je na prestižnom svjetskom takmičenju najboljih kulinarskih knjiga “Gurmand World Cookbook Fair Awards” u Parizu 2010.godine osvojila Gurmand World Cookbook Awards, čime je izabrana kao jedna od najboljih u svijetu iz oblasti kulinarstva od osam nagrađenih.

Knjiga na 336 strana donosi oko 200 recepata za tradicionalna bosanska jela. Recepti su podijeljeni u nekoliko kategorija, kao što su – predjela, glavna jela, salate, kolači i napici.

Prošle godine autorica ovog Kuhara je preminula, a mi ćemo je još dugo pamtiti. Ne samo po tome što je zabilježila brojne recepte i ostavila nam u naslijeđe, bila je bosanskohercegovačka orijentalistkinja i filologinja, doktorica nauka.

Ova knjiga je izdata 2007.godine u Sarajevu, a autorica ju je posvetila svojoj rahmetli neni Fatimi Hadžismajlović (rođ. Alečković) i majki Esmi. U prvom dijelu knjige, objašnjen je stav bh.tradicije prema hrani i njena pozicija u svekolikoj kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu, napravljen je osvrt i na kur’an i sunnet – šta oni kažu o hrani i kuhanju. Religijski običaji i kuhinja su neovdvojivi segmenti u našoj kulturi, obzirom da se raznorazni specijaliteti spravljali za ramazanske iftare, bajrame, mevlude, ašure…

Tradicionalno, za kuhanje i spremanje zijafeta bivale su zadužene nane, majke, a mlade djevojke pred udaju su bivale naročito „na glasu“ ukoliko su bile vične u spremanju jemeka.

Osim toga tu se nalaze i divni opisi starih bosanskih kuća, objašenjenje insttucije „kušanme teferiča“ (teferiči koje su spremali esnafi kada bi šegrt izučio zanat i bivao promaknut u majstora) i „sohbet halvi“ (druženja u kućama i prirodi, koja su često bivala i edukativnog karaktera).

Pored recepata, možda ponajbolji dio ove knjige su praktični savjeti – starinski od neprocjenjive vrijednosti, naprimjer: da bi se meso što prije ispeklo, ispržilo ili iskuhalo, ulijte u njega malo sirćeta.

Posebna pažnja se obratila na arhaične izraze – nipošto nisu izbjegnuti, ali svaki je ponaosob objašnjen, kako direktno ispod recepta tako i na kraju knjige. Ispod recepata su i napomene, od koga je preuzet recept, kada se spravlja takvo jelo, šta da se izbjegava, odnosno preferira tokom pripavljanja tog jela i slično. Napomena ispod recepta za uštipke: Ukoliko je tijesto za uštipke rijetko – upiće dosta masnoće.

S aspekta dizajna, ova knjiga je odlično urađena – čistog, preciznog sizajna, na bijeloj podlozi sa jasno odvojenim segmentima.

Iako za ovakvo jedno izdanje vrijedi izdvojiti novac iz kućnog budžeta, za vas smo istražili te smo vidjeli da možete pronaći dosta jeftinije varijante na online platformama za kupoprodaju poput olx.ba

Da imamo pameti, od naših jela napravili bi brend

Lamija Hadžiosmanović, ugledna profesorica sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu i autorica enciklopedije „Bosanski kuhar“ kaže da je bosanskohercegovačka kuhinja jedna od najboljih i najoriginalnijih kuhinja na svijetu.

Nažalost, mnoga od tradicionalnih jela naše zemlje danas su zaboravljenja. Njeguju ih još samo bogatije familije i žene na selima.

A, da domaće vlasti imaju pameti, upozorava ova ugledna profesorica za portal, tradicionalna jela naše zemlje mogla bi biti najbolji ambasador BiH u svijetu. Nema BiH, kaže ona, samo ćevap i sjecani burek u kojem su komadi mesa. Tu je na stotine originalnih jela koje niti jedna država u svijetu ne može ponuditi na način kako to može ponuditi Bosna i Hercegovina.

– Bosanska kuhinja je skupa i ne sprema se na brzinu – kaže profesorica Hadžiosmanović čiji je „Bosanski kuhar“ 2010. godine na sajmu knjiga u Parizu osvoio nagradu za najbolju knjigu o nacionalnim jelima.

– Zbog toga se tradicionalna jela sve manje i spremaju. Žene sada nemaju vremena. Hoće da spreme nešto na brzinu, a to kod domaće kuhinje ne može – ističe Hadžiosmanović.

Ramazan je prilika da se neka domaća jela barem u ovom svetom mjesecu nađu na trpezi. Tako, samo u ovim prilikama neke sarajevske porodice spremaju ramazansku topu, ramazansku čorbu, ramazanski polagani burek ili ramazansku halvu.

– Znate, ni topa nije tako jeftina i jednostavna ako želite da je napravite onako kako su je izvorno pravile naše majke. U nju ide slatki kajmak, slani kajmak, mileram, suhi sir visočki i maslo, a to su sve skupi proizvodi – objašnjava Hadžiosmanović.

– Ramazanska jela trebala bi biti malo jača – kaže ona. A, ima Bosna i Hercegovina i jeftinijih jela.

– Ne morate uvijek spremati jagnjeće pečenje ili šiš-ćevap, možete napraviti kljukušu od krompira sa salatom od kupusa koja je prekrasna. Također, ne mora na trpezi uvijek biti baklava, veoma je lijepa i halva – dodaje.

Svaki kraj u Bosni ima svoja jela tipična za to mjesto, iako su ona vrlo slična u svim krajevima. Kuhinja u Hercegovini je, kaže Hadžiosmanović, nešto drugačija. Tamošnje domaćice radije služe pirijane sa pirinčem, suho meso, mladu jagnjetinu i druga jela

“Bosanski kuhar” među osam najboljih knjiga u svijetu

"Bosanski kuhar" među osam najboljih knjiga u svijetu

Za ovu nagradu u 2009. apliciralo je više od 8.000 knjiga na 40 jezika iz 136 zemalja svijeta.

Knjigu je izdala izdavačka kuća “Sejtarija”, koja je najviše i zaslužna za visok kvalitet štampe na posebnom papiru.

Autorica knjige, inače profesorica jezika, Lamija Hadžiosmanović, kazala je da je ovom knjigom željela sačuvati dio bosanske baštine.

“U predgovoru sam pokušala navesti i sve druge bosanske običaje, odnos djece prema roditeljima, načine ophođenja prema komšijama, serviranje i aranžiranje jela i mnoge druge”, dodala je.

Obraćajući se prisutnima na danas održanoj pres-konferenciji, na kojoj je istaknuta važnost ove nagrade, autorica je kazala da nijedan recept nije imala zapisan nego je sve iz sjećanja pisala, a najviše problema imala je s mjerama za recepte. Pisala je prstohvat soli, dvije šake brašna, što je kasnije i popravljeno na tačne mjere.

U knjizi prezentirana jela skuhao je i aranžirao vlasnik restorana “Imidž” Mehmedalija Trako Meša. Fotografije je kasnije napravio Mehmed Akšamija.

Jasmina Sejtarija, direktorica izdavačke kuće “Sejtarija”, izrazila je zadovoljstvo ovim cjelokupnim projektom, jer nagrada pokazuje da dvogodišnji rad te mnogo finansijskih sredstava koja su bila potrebna za izdavanje ovakve knjige, nisu bila uzalud.

Knjiga na 336 strana donosi oko 200 recepata za tradicionalna bosanska jela. Recepti su podijeljeni u nekoliko kategorija, kao što su – predjela, glavna jela, salate, kolači i napici.