Bob (lat. Vicia Faba): Ljekovita svojstva boba

Bob (lat. Vicia Faba) spada u porodicu Fabaceae kao i rogač, djetelina, bagrem, grašak, grah, kikiriki, leća, slanutak, soja…

Uzgoj boba seže daleko u prošlost, a radi se o povrću koje se uzgaja radi stabljika s listovima, sjemenki i cijelih mahuna. Riječ je o jednogodišnjoj biljci razgranata korijena čija je stabljika šuplja i zeljasta te visoka od 60 do 80 centimetara.

Cvjeta bijelim cvjetovima koji su prekriveni crnim prugama. Nakon cvatnje razvijaju se debele mahune dugačke oko 30 centimetara koje u sebi mogu imati od četiri do osam zrna.

Kako mahune zore, prvo su mekane, s vremenom postaju tvrde i mijenjaju boju iz zelene u bijelo-zelenu boju. Težina sjemena mahune može biti od jednog do tri kilograma.

Sadnja boba

Bob je otporna jednogodišnja biljka pa se može sijati cijelu jesen. Dobro će klijati u hladnijim uvjetima te tako može prezimiti na otvorenom. Očekujte prvi urod oko travnja. Pokušajte tempirati sadnju tako da sadnice budu visoke oko 3 cm kada stigne hladnije vrijeme. U kasnu zimu kada je moguće obraditi tlo, siju se sva tri tjedna sve do početka ljeta kako bi imali non stop berbu.

Sjeme se sije u dubinu zemlje do 5 cm, a udaljenost bi trebala biti oko 30 cm u svim smjerovima biljke. Na krajeve redova možete bob posijati i gušće jer će vam trebati biljke za presađivanje.

Bob je vrlo pogodan za uzgoj na otvorenom i koristi mu mnogo sunčanog vremena. Ipak, usjeve koje ćete ostaviti preko zime, posijte na zaštićenije mjesto. Tlo mora biti dobro prekopano i ocijeđeno. Ako želite možete dodati i malo organskih tvari. Ph vrijednost zemlje bi trebala biti oko 6 pa po potrebi dodajte malo vapna.

Tjedan dana prije sadnje u tlo utisnite gnojivo u granulama. Okopavajte i plijevite redovito, posebice u početku tijekom klijanja. Dodatno zalijevanje vam vjerojatno neće biti potrebno, osim ako se radi o vrlo sušnom periodu. Visoke biljke se obvezno moraju poduprijeti zbog opasnosti od lomljenja.

Bob se može sijati u lonce na mjestima gdje ne može prezimiti vani i to se radi početkom siječnja. Biljke će ojačati tijekom zime, a u kasno proljeće ih presadite na otvoreno.

Ako ćete ga uzgajati cijeli period u loncima, bilo bi dobro da je zemlja jako bogata kompostom. Lonac bi trebao biti veličine do pola metra te dubok bar 30 cm. Biljku sijte na dubinu od 5 cm. Za vrijeme jako toplog vremena posvetite više pažnje zalijevanju.

Bob će jako dobro rasti uz kukuruz te između kupusnjača kojima koristi za rast dušik iz bobovog korijenja. Prilikom cvatnje, cvjetovi će biti interesantni pčelama. Ostatke biljke nakon berbe možete koristiti kao gnojivo. Sadnice možete posaditi i u blizini krumpira jer će ih bob zaštiti u lošim vremenskim uvjetima.

Tlo

Bob će najbolje rasti na srednje teškim i dobro propusnim tlima s obzirom na zrak i vodu. Najbolje će mu odgovarati tlo pH vrijednosti od 7 do 8. Uspoređujući ga s grahom i graškom, otporniji je na zaslanjenost.

Gnojidba

Kod sadnje se preporučuje pognojiti s 20 do 30 kilograma dušika, a treba dodati i fosfora. Fosfor je prijeko potreban za rast biljke i razvoj kvržišnih bakterija. Ovisno o tome kolike su zalihe u tlu, dodaje se između 60 i 100 kilograma po hektaru fosfora i kalija.

Temperatura

Najmanja temperatura za klijanje je od jednog do tri stupnja, ali klijanje je najbolje kod temperature od pet do šest stupnjeva. Najbolja temperatura je ona od 20 stupnjeva. Bob može podnijeti temperature do minus šest stupnjeva.

Voda

Prije cvatnje bob nema velikih zahtjeva za vodom. No, nakon cvatnje trebat ćete ga redovito zalijevati u slučaju suše, jer voda je bitna za veći prinos zrna i mahuna. Pošto ima dubok korijen, može koristiti vlagu iz dubljih slojeva zemlje.

Održavanje nasada

U proljeće se siju rani usjevi pod staklom, a kasni odmah nakon toga i tako sve do kraja proljeća. Bob se počinje brati već u kasno proljeće, a berba traje sve do kraja ljeta. Plijevite i zalijevajte biljku po potrebi u početku cvatnje. U jesen se siju usjevi u vrtu na otvorenom. Zimi je potrebno zaštititi usjeve na otvorenom u slučaju jako lošeg vremena.

Potrebna je višekratna međuredna obrada zbog očuvanja vlage i kontrole korova. Skida se pet do deset centimetara vrha stabljike.

Zaštita od bolesti

Pripazite na šojke i miševe jer bi vam mogli ukrasti sjeme. Bob zna napasti crna uš pa u tom slučaju trgajte stabljiku pri vrhu kada se počnu formirati prva zrna. Ako ćete ga saditi uz ljetni vrijesak postoji velika mogućnost da se uši neće niti pojaviti.

Berba boba

Bob se može brati višekratno želite li ga koristiti u njegovom svježem stanju.

Kada primijetite prva zrna, odmah započnite s berbom. Važno je započeti berbu prije nego se cijela mahuna formira i postane pretvrda. Možete mahune trgati rukom ili odrezati škarama. Kada je mahuna minimalne veličine oko 5 cm-a može se pripremati cijela za jelo, ali to će bitno smanjiti urod.

Skladištenje boba

Mahune se mogu čuvati dva tjedna na temperaturi od sedam do devet stupnjeva i relativnoj vlažnosti od 90 do 95 posto.

Ljekovita svojstva boba

Bob se najčešće priprema u mediteranskim zemljama, a krasi ga jedinstven okus i bogat nutritivni sastav. Bogat je vitaminom B, proteinima, dijetalnim vlaknima i željezom. Preporučuje se onima koji boluju od dijabetesa jer velika količina dijetalnih vlakana smanjuje šećer u krvi i drži ga u normali. Upravo visok udio dijetalnih vlakana, bob svrstavaju visoko na ljestvici najljekovitije hrane.

Bob spada u povrće koje je jako bogato vlaknima te  vitaminima E i C. Ima veliku zastupljenost minerala kalija pa se preporučuje za jelo osobama koje pate od povišenog krvnog tlaka.

Konzumacijom boba smanjit ćete i razinu kolesterola u krvi te zaštititi srce i krvne žile. Vlakna održavaju zdravlje probave i daju osjećaj sitosti što je bitno za one koji se bore s prekomjernom tjelesnom težinom. Visok udio vlakana dobro djeluje na mikrofloru crijeva te se time jača imunološki sustav organizma.

Bob je jedinstven jer sadrži i aminokiselinu L-DOPA koja se koristi u liječenju Parkinsonove bolesti. Spomenuta aminokiselina utječe na razinu dopamina koji je važan za dobro funkcioniranje moždanih stanica koje su bitne za ponašanje, raspoloženje, učenje i spavanje.

Bob u kulinarstvu

Bob se u kuhinji koristi kao prilog ili glavno jelo. Posebno dobro paše uz meso, kao što su piletina ili svinjetina, a dobro će se slagati i sa šunkom. Također, pirjajte ga ili ga jedite kao varivo. Mahune boba možete i blanširati i potom zalediti u zamrzivač. Operite ih te potopite u kipuću vodu na 3 minute. Nakon što ih pospremite u najlonske vrećice, spremne su za zamrzavanje. Tako pohranjene možete ih iskoristiti u roku od godine dana. U hladnjaku će održati svježinu do tjedan dana.

Zanimljivosti

Vjeruje se da je autohtono područje boba na Mediteranu, a prvi put se pojavio još 6500 godina prije nove ere.

U željeznom dobu bob je već bio rasprostranjen u svim dijelovima Europe. Zbog svoje otpornosti i plodnosti prepoznat je u Egiptu i proglašen nacionalnim jelom te zemlje.