Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Hvala Allahu koji nas je uputio ka nuru Islama, koji nam je poslao Casni Kur’an i koji nam je poslao svog miljenika Muhammeda s.a.v.s., da nam pokaze sta je pravi put a sta zabluda. Neka je salavat i selam na njega, na njegovu porodicu, casne ashabe i sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana. Draga braco i sestre, draga djeco i omladino.
Dan kojeg je Allah Uzviseni ucinio odabranim i kojeg je odlikovao nad ostalim danima jeste upravo ovaj danasnji dan u kojem se nalazimo, tj . petak.
Za ovaj dan Uzviseni Allah kaze sljedece:
“O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, pozurite ka spominjanju Allaha, i kupoprodaju ostavite, to vam je bolje, neka znate!” ” A kad se molitva obavi, onda se po zemlji razidjite i Allahovu blagodat trazite i Allaha mnogo spominjite, da biste postigli sto zelite.” (Suretul Dzumua’9-10)
Petak je u arapskom jeziku nazvan dzumu'a, jer je on izveden iz izraza dzem’ (spajanje, sabiranje, sakupljanje). Sljedbenici islama na taj se dan sastaju jednom sedmicno u velikim dzamijama. To je ujedno sesti dan, kada je Allah, dz.s., upotpunio stvaranje svega stvorenog. U njemu je stvoren Adem, u njemu je uveden u Dzennet, u njemu je izveden iz njega i u tom danu ce nastupiti Sudnji dan. U tom danu je jedan momenat, ako tacno u njemu pravovjerni rob zatrazi od Allaha, dz.s., nesto korisno, Allah ce mu dati, kao sto se to jasno i pouzdano navodi u vjerodostojnim hadisima.
Pouzdano je utvrdjeno da je narodima prije nas, takodjer, bilo naredjeno uvazavanje ovog dana, ali su ga zanemarili. Muslim u svom Sahihu navodi: (433) “Uscuvao je Allah, dz.s., petak od naroda koji su bili prije nas. Tako su jevreji odabrali subotu, krscani nedjelju, te je Allah, dz.s., doveo nas i ukazao nam da postujemo petak. Pa je ucinio da redoslijed bude: petak, subota i nedjelja. Na isti nacin kako subota i nedjelja prate petak, i oni ce na Sudnjem danu dolaziti iza nas. Mi smo posljednji na ovom svijetu, a prvi na Sudnjem danu, i nama ce presuditi prije svih ostalih.” (Navodi ga i Buhari, obojica od Ebu-Hurejrea.)
Allah, dz.s., naredio je pravovjernima da se u ovom danu sakupe radi ibadeta rijecima:
“O vjernici, kad se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i pozurite ka spominjanju Allaha, to vam je bolje, neka znate!”, tj. imajte namjeru, odluku i budite pripravni za odlazak na dzumu.
Ovdje se naravno nije mislilo na zurno hitanje na dzuma-namaz, jer je ono zabranjeno na osnovu hadisa koji su zabiljezeni u sahihima: Ebu Hurejre prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: (434) ‘Kada cujete ikamet, podjite na namaz i pazite da budete smireni i dostojanstveni. Nemojte zurno ici, dio namaza na koji stignete nastavite klanjati, a propustene dijelove naklanjajte!'” U gornjem ajetu mislilo se na uobicajeno hodanje, a ne zurenje. Abdurrezak prenosi da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: “Rijeci su Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ‘Kada se uspostavi namaz, ne trcite na njega, nego uobicajeno hodite. Budite smireni i dostojanstveni; sto ste propustili, naklanjajte.'”
Vec kad smo kod naklanjavanja i pristizanja u dzemat, primjecujem da jos ima onih koji ne znaju kako da naklanjaju propustene rekjate, pa cu stoga po ko zna koji put ponoviti. Osoba koja pristupa namazu izgovara tekbir, stupa u namaz i prati svog imama. Kada imam preda selam osoba koja je zakasnila makar na jedan rekjat ne predaje selam sa imamom nego ustaje bez pomjeranja sa svoga mjesta i naklanjava ono sto nije stigla da klanja sa imamom. Ako je neko zakasnio na prvi rekjat, a na rekjat se stize sve do onog momenta dok se imam ne ispravi sa rukua i ko uspije makar jednom izgovoriti subhane rabbijel azim prije nego se imam uspravi stigao je na doticni rekjat i ne mora ga naklanjavati. Ako namaz ima cetiri rekjata, onaj ko je zakasnio na prvi rekjat klanja za imamom ostala tri rekjata koja mu se racunaju kao prvi, drugi, i treci rekjat, zatim nakon imamovog predavanja selama ustaje i naklanjava cetvrti rekjat. Tako ce isto uciniti ako je stigao na treci ili cetvrti rekjat.
Lijepo je da se onaj ko ide na dzuma-namaz, okupa prije odlaska, na osnovu vjerodostojne predaje, koja se od Ebu-Hurejrea i Ebu-Seida, r.a., biljezi u oba Sahiha: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: (436) ‘Kada neko od vas podje na dzumu, neka se okupa.'”Imam Ahmed citira Evsa ibn Evsa es-Sekafija da je rekao: (437)”Cuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kako kaze: ‘Ko se ocisti i okupa u petak, rano ustane i medju prvima dodje, pjeske, a ne na jahalici, blizu imama i saslusa ga, a sam rijec ne progovori- za svaki ce korak imati nagradu kao sto se ima od godine dana dobrovoljnog posta i namaza.'” Ovaj je hadis u razlicitim verzijama i terminima, a sve ih navode autori cetiri sunena, a Et-Tirmizi ga smatra hasenom.
Ebu-Hurejre, r.a., kaze: “Resulullah, s.a.v.s., rekao je: (438) ‘Ko se petkom okupa kao kad se okupa od dzunupluka, zatim ode u dzamiju u prvom sahatu, kao da je za kurban zaklao devu; ko ode u drugom sahatu, kao da je za kurban zaklao kravu; ko ode u trecem sahatu, kao da je za kurban zaklao rogatog ovna, u cetvrtom sahatu, kao da je zaklao kokosku, a u petom sahatu, kao da je od sebe darovao jaje. Kada imam izidje na minber, meleci dodju da bi saslusali hutbu.'” (Buharija i Muslim)
Pohvalno je obuci najljepsu odjecu, namirisati se, ocistiti zube i sutjeti slusajuci hatiba, nikoga ne uznemiravajuci. Ako sve to ispostuje i obavi dzuma-namaz, njegov je namaz iskup za grijehe koje je pocinio izmedju dvije dzume.
Znacaj dzume namaza se ogleda u tome sto je to sedmicni skup vjernika kada se iznose najnovije informacije vezane za ummet, zajednicu i pojedinca. Vidjeli smo da prisustvovanje dzumi namazu pribavlja ogromnu nagradu od Allaha dz.s., i svjedoci o imanu doticnog, a nasuprot tome neprisustvovanje dzumi namazu govori o slabosti imanskog odgoja i dovodi doticnog u opasnost da ostane bez imana. Resulullah je rekao:”Onaj ko ostavi tri dzume namaza jednu iza druge bez opravdanog razloga Allah mu srce zapecati.”
Vidim danas, ovdje je mnogo vas koji ste dosli. Vasa danasnja prisutnost pokazuje da mnogi od vas zbog zauzetosti poslom ne mozete cesce dolaziti, ali sta je sa onima koji nemaju nikakvih obaveza pa uopste ne dolaze. Bojati je se za takve da ostanu bez imana.
Druga stvar koju bih napomenuo jeste da ne smijemo sebi dozvoliti da postanemo poput krscana kada je nasa vjera u pitanju. Ne smijemo sebi dozvoliti da dzamiju posjecujemo samo petkom nego moramo to ciniti i ostalim danima. Ne smijemo sebi dozvoliti taj luksuz da od svih namaza samo dzumu obavljamo, a zanemarujemo ostalih pet vakat namaza. Jer onaj ko zanemari namaz, i Allah ce njega zanemariti kako na ovom tako i na buducem svijetu.
Zatim bih jos htio ukazati na sam nacin ponasanja u dzamiji kojeg neki mozda ne poznaju dovoljno. Prije svega mi svi dobro znamo da je najvrednije klanjati namaz u prvom saffu i za njega se treba boriti, ali bih skrenuo paznju svoj nasoj braci koja moraju poslije farza da izadju iz dzamije da ne staju u prve safove kako ne bi koracali ispred klanjaca i time dovodili u pitanje ispravnost naseg namaza.
Molim Allaha Uzvisenog da nas ucini od onih koji ga se boje i javno i tajno, koji su samo Njemu i njegovom Poslaniku pokoravaju i koji se samo na Allaha uzdaju i oslanjaju. Amin.
Citiraj na Facebook-u
