BiH bilježi najbolje rezultate u informatičkoj edukaciji

U sklopu “Sata kodiranja” (Hour of Code), odnosno Sedmice informatičke edukacije od 5. do 11. decembra, Bosna i Hercegovina već treću godinu zaredom bilježi najbolje rezultate u regiji o čemu, uz ostalo, svjedoči oko 30.000 djece/učenika i mladih iz više od 260 škola, organizacija i preduzeća, obuhvaćenih ovim ciklusom edukacije.

Istaknuto je to danas na pres-konferenciji u Sarajevu, na kojoj su predstavljeni rezultati najvećeg edukativno-informatičkog događaja, koji je prije nekoliko godina pokrenula američka neprofitna organizacija „Code.org“, a u čijem je fokusu stjecanje prvih programerskih znanja i iskustava.

Dosada je u sklopu ove globalne edukativne akcije, koja se realizira diljem svijeta od 5. do 11. decembra, sudjelovalo više od 100 miliona učenika iz više od 180 zemalja.

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je internacionalni partner i zvanični predstavnik “Sata kodiranja” u BiH od 2014. godine.

Direktorica CPCD-a Aida Daguda ističe da se u ovoj godini u ovladavanje znanja iz oblasti informatičkih tehnologija (IT) uključio najveći broj mladih iz BiH, a čak 130 škola organiziralo je satove kodiranja za cjelokupan broj učenika, što svedoči o sve većem interesu za ovu vrstu edukacije.

Dodala je da je edukacija u ovoj oblasti, odnosno usvajanje znanja iz informatičke struke velika razvojna šansa BiH, te način da se mladi ljudi zadrže u zemlji, gdje mogu raditi za najveće svjetske firme, bez obzira na njihovo sjedište.

Na značaj postignuća u IT-sektoru i značaju informatičkog obrazovanja ukazao je ministar za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo Elvir Kazazović, podsjećajući da je razvojnom strategijom Kantona Sarajevo (KS) predviđena informatizacija obrazovanja i ostalih sektora.

“Vlada KS-a napravila je u kratkom vremenu bitan iskorak u informatizaciji obrazovanja – uvođenjem nastave informatike od prvog razreda u osnovnim školama (OŠ)”, kazao je ministar Kazazović, navodeći da su u ovoj godini u budžetu KS-a osigurana sredstva za nabavkumobilnih elektronskih učionica za sve OŠ u KS-u.

Najavio je, istovremeno, „projekt elektronskog dnevnika“ koji bi trebao biti realiziran od drugog polugodišta školske 2016./17. godine, te potcrtao aktivnosti u vezi s potrebama tržišta za IT stručnjacima, ističući da je u tom kontekstu dogovoreno da se u svim gimnazijama otvori usmjerenje za IT sektor, odnosno odgovarajući programski moduli.

Kazazović, nadalje, napominje da je radi deficitarnosti IT kadra, odnosno doedukacije nastavnika informatike ostvaren dogovor s Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu (UNSA), za koji je kazao da bi ubuduće trebalo na tom fakultetu omogućiti svim studentima da budu ‘budžetski’, uključujući i one koji su dosada bili ‘samofinansirajući“.

O značaju obrazovanja i zapošljavanja mladih te o samom obrazovnom modulu govorili su direktor Microsofta BiH Omar Krivošija, firme koja je partner CPCD-a u spomenutom projektu, kao i Adin Begić, nastavnik informatike i direktor Mješovite srednje škole „Mehmedalija Mak Dizdar“ iz Breze.

Pojasnili su da je nastava u sklopu “Sata kodiranja” za učenike organizirana kroz različite igrice, te da obuhvata upoznavanje s web-alatima, koji se, među ostalim, koriste i za programiranje, uključujući algoritamsko rješavanje zadatih problema, odnosno kreiranje određenih programskih ‘blokova’ u realnom vremenu, a nakon čega dobiju certifikat za određeni nivo.

Istaknuto je da IT sektor predstavlja ogromnu šansu za zapošljavanje mladih i educiranih stručnjaka, jer se radi o oblasti u kojoj vlada deficitarnost kadra u BiH, te o veoma traženom i dobro plaćenom zanimanju.

Inače, u toku protekle dvije godine više do 40.000 učenika iz više od 300 škola i nevladinih organizacija sudjelovalo je dosad u “Satu kodiranja” iz BiH, čime je BiH i u 2014. i 2015. godini  postigla i najbolje rezultate u regiji.

Sedmica informatičke edukacije organizuje se svake godine u decembru u kojem su rođene Ada Lovelace (10.12.1815.) britanska matematičarka i općeprihvaćena prva programerka u svijetu, i Grace Murray Hopper (9.12.1906.) pionirka informatike, zaslužena za popularizaciju izraza bug i razvoja programerskog jezika COBOL.

Kako je rečeno, svaki učenik/učenica treba imati mogućnost da izučava informatiku, jer se radi o predmetu koji pomaže razvijanje vještina, rješavanja problema, logike i kreativnosti, odnosno predmetu koji je osnova za uspjeh u bilo kojem zanimanju 21. stoljeća.

Ciklus edukacije baziran je na interaktivnim tutorijalima, urađenim na primjerima popularnih igrica i videofilmova kao što Angry Birds, Minecraft, Elsa i Ana ili Frozen i osmišljeni tako da prethodno predznanje nije potrebno.

Tutorijali su dostupni na više od 40 jezika, a namijenjeni su osobama  dobi od četiri do 104 godine.