Bekir Dolić bach. polj. o uzrocima smanjenog uroda kestena

Nezamislivo je da nam jesen zakuca na vrata bez svih tih prizora koji proizilaze iz plodonošenja jedne voćne vrste koja nosi dobar dio genetičkog autohtonog materijala našeg voćarstva, iz plodonošenja kestena,…

Autor Mirela Selimović za cazin.net

Nezamislivo je da nam jesen zakuca na vrata bez svih tih prizora koji proizilaze iz plodonošenja jedne voćne vrste koja nosi dobar dio genetičkog autohtonog materijala našeg voćarstva, iz plodonošenja kestena, “kralja jeseni”, kako ga mnogi zovu.
Porijeklo i rasprostranjenost kestena

Smatra se da je njegova domovina mala Azija, mada neka istraživanja pokazuju da je evropski kesten autohton. U Evropi se rasprostire na površini od oko 2 miliona hektara. Rasprostranjen je od Španije, preko Francuske i Italije, te preko našeg divnog Balkana pa sve istočnih rubova Male Azije. Kod nas je zastupljen na površini od 8 000 hektara. Ime je dobio po mjesto Kastano u Grčkoj. Rod Cestanea Mill. Obuhvata desetak vrsta koje su raspostranjene u sjevernoj umjerenoj hemisferi.

U biljnoj sistematici, botanika ga svrstava u jezgrasto voće (po tipu ploda), a uglavnom ulazi u sastav divljih šumskih postojbina. Tamo se bori za opstanak među ostalim drvenastim biljnim kulturama šume, protiv svojih prirodnih štetnika, protiv klimatskih faktora te protiv savremenog čovjeka – oronulog materijaliste kojem je bitno u njegovom vijeku, bahato i bezobzirno zadovoljiti svoje potrebe.

U vezi sa spomenutom temom – kestenom, konkretnije krajiškim kestenom, razgovarali smo sa bach. polj. Bekirom Dolićem, agronomom iz Cazina, koji nas je detaljnije uputio u krajnje alarmantnu situaciju sa ovogodišnjim urodom kestena na našem području.

bekir-dolic
Bekir Dolić, bach. polj.
Bach. polj. Bekir Dolić o krajiškom kestenu

– “U posljednje vrijeme se sva struka (mi) okomila na medije, kao i mediji na nas, da damo naša mišljenja o situaciji u kojoj se kesten našao, ovogodišnjoj te općenito, njegovoj situaciji u kojoj se našao posljednjih nekoliko godina. Na poziv urednika Cazin.NET-a pristao sam dati neka svoja zapažanja i mišljenja mada na našem kantonu, a i u državi, ima stručnjaka koji o ovoj problematici mogu reći mnogo više kao što su moji predavači sa fakulteta koji sam pohađao, kolege s kojima sam radio na terenu koji kesten prate jednu ili više decenija, kao i sam narod koji vodi ličnu statistiku ponašanja kestena, boraveći u šumama naših općina i gradova. Bilo kako bilo, moram prihvatiti poziv na dužnost i reći onoliko koliko znam, što je samo dio onog što je uvažena prof. dr. Zemira Delalić već izjavila za kantonalnu televiziju našeg kantona, RTV USK”, istakao je na početku razgovora za Cazin.NET Dolić.

– “Plodove kestena sam kupio od malena, skupa sa svojom porodicom, te je to jedan od izvora dodatne zarade u surovoj jeseni gdje iskorištavamo to što nam priroda nudi. Još uvijek čista voda, djelimično čista zemlja i dijelimično čist vazduh, čine plodove našeg kestena jednim od najtraženijih u Evropi zbog higijenske ispravnosti, nezastupljenosti rezidua pesticida jer ih ne tretiramo pesticidima budući da oni nisu dio intenzivnih voćarskih zasada.

Postoje porodice kojima je u tim danima ovo osnovni izvor zarade. Odrastajući u poslijeratnoj cazinskoj provinciji, imao sam priliku da vidim porodice različitog ekonomskog stanja. Na svoje se ne mogu požaliti, ni trenutno, a ni ono iz prošlosti, mada, živeći među ljudima koji, nebitno o njihovom finansijskom stanju, cijene ovaj dar prirode, u meni se rodio neki „fito-patriotizam“,  još u studentskim danima.

Poljoprivredni fakultet sam završio na Univerzitetu u Bihaću, te smo kroz nekoliko kolegija izučavali materiju kestena. Pohvala predavačima koji također nose iste osjećaje za kesten. Tih dana smo spominjali kod biljaka oštećenja i oboljenja abiotičke i biotičke prirode. Ove godine su i jedni i drugi učinili da kesten u većini mjesnih zajednica pokaže minimalan ili nikakav urod, oštećenja generativnih i vegetativnih organa te istrijebljenje nekih stabala.

Već smo na terenu zaključili da je urod kestena vrlo slab, negdje skoro nikakav te smo pristupili donošenju zaključaka kao i mogućih mjera, ako su one u našoj nadležnosti.”
Bolesti i štetnici kestena

– “Kada su prošle godine moje kolege iz struke, polj. teh. Arif Rošić te dipl. ing. polj. Elevedin Velić, rekli da su pronašli dokaze o zastupljenosti jednog opasnog insekta kestena na stablima našeg kestena, na momenat sam bio zabrinut, ali nisam vjerovao da će tolikom brzinom potvrditi svoju agresivnost koja se navodi u literaturi, odnosno, koju navode stručnjaci iz drugih zemalja gdje se on već pojavio.

Riječ je o kestenovoj osi šiškarici (Dryocosmus kuriphilus) koja je porijeklom iz Kine. U Japanu je detektovana 1941. godine, a u Evropi je prvi put registrirana 2002. godine, i to u Italiji. U Sloveniji je zabilježena 2005. godine, a u Hrvatskoj u 2010. godini.
Osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus)

Nakon što su mi kolege prenijele ovu vijest, obišao sam šumu koja je u vlasništvu moje porodice te sam uočio iste simptome te, na oko, detektovao, osu šiškaricu. Tokom studiranja učili smo o tom štetniku pa sam poznavao jedan dobar dio njegove prirode. U sljedećih nekoliko dana smo obavijestili sve nadležne institucije o ovom problemu. Stručnjak za zaštitu bilja, prof. dr. Zemira Delalić, odmah se oglasila te zadala se u istraživanja i traženju rješenja za ovaj problem”, nastavlja Dolić.
Štetna djelovanja ose šiškarice na kesten

– “Štetnik napada vegetativne pupove, stvara šiške na listovima, onemogućava normalan razvoj izbojaka i listova te utječe na prinos pitomog kestena. Prošle godine smo obavili cijeli studij o njenom zastupljenošću na kestenovim stablima našeg kantona te sve to skupili u jedan naučni rad kojeg smo izlagali i na međunarodnom naučnom sipomzijumu „New Technologies“ koji se održao u Mostaru ove godine, u proljeće. Prvenstveno, naša istraživanja su išla u pravcu da tražimo rješenje za naš kesten, budući da se radi o vrlo agresivnom štetniku koju u roku od decenije može svesti na minimum plodonošenje naših stabala kestena ili skroz onemogućiti razvoj bilo kakve vegetativne ili generativne mase na njima. S ovim naučnim radom smo pokušali široj javnosti, kao i akademskoj klasi, prikazati ozbiljnost ovog problema.
Štetna djelovanja ose šiškarice na kesten

Formirajući šiške, na mjestima gdje je tu trebao biti izbojak, list ili cvijet, smanjuje fotosintetsku aktivnost te time i samu organsku ishranu stabala kestena, što, naravno, smanjuje prinose pored toga što blokira razvoj organa. Monofag je – napada samo stabla kestena te ima mogućnost da se razmnožava bez prisustva mužjaka. Jedna ženka u toku jedne vegetacije može da preleti i do 30 km te postavi 100 jaja. Jaja postavlja u pupove na stablu, gdje prezimljuju, te se u proljeće, metamorfozom, jaja preobražavaju u larve, koje i formiraju specifičnu šišku. U ljetnom periodu metamorfoza završava te se larva preobrazi u odrasli stadij te se ovaj ciklus nastavlja. Imajući u obzir ovu agresivnost, ovom nametniku nije teško da se iz godinu u godinu, duplo, pa i višestruko razmnoži.

U prošlosti su stručnjaci pokušavali razne ekspereimente, ali su oni, zbog prirode kestena, uglavnom se pokazali bezuspješnima u suzbijanju ove vrste. Jedini način je uvođenje prirodnog predatora – Torymus sinensis. Ovaj insekt je porijeklom sa Istoka te on je specijaliziran da uništava kestenovu osu šiškaricu. Ostale zemlje iz susjedstva su već nabavile ovog predatora te uveliko riješile problem.
Torymus sinensis

Prošle godine smo pronašli šiške na  područjima skoro svih mjesnih zajednica kroz sve 4 općine u kojima, na području Cazinske Krajine, kesten egzistira. Izlaskom na teren u ovoj vegetaciji mogli smo uočiti da je kestenova osa šiškarica ispunila očekivano te neka stabla već dovela do nemogućnosti razvoja 90% biljnih organa iz skeleta, kao što je slučaj na pojedinim stablima u Vrnograču (Općina Velika Kladuša) te Mujakićima (Općina Cazin), između ostalih.

Znači, dobrim dijelom je ovaj insekt zaslužan zašto nam se kesten našao u ovom problemu. Rješenje je uvođenje predatora, a za to su legitimne državne institucije.

Drugi problem biotičke prirode koji je i ove godine zadesio naš kesten, je gljivica koja prouzrokujerak kore kestena (Cryphonectria parasitica) koji je na ovim područjima zastupljen već oko pola stoljeća.
Rak kore kestena (Cryphonectria parasitica)

Uzročnik bolesti je unesen u Sjevernu Ameriku iz Azije početkom 20. stoljeća. U Evropi je bolest prvi put primijećena 1938. godine u Italiji te se brzo proširila i na susjedne zemlje. Na Unsko-sanskom kantonu je detektovana 1963. godine i to u kestenjarima oko Donje Koprivne u šumi pod nazivom „Debeljak“, a zatim se ubrzo proširila na cijelo krajiško područje. Prouzrokuje pucanje kore, i oboljenja tkiva na stablu te nekad i to njihovog propadanja. Ima nekoliko grupa simptoma rakastih tvorevina te su sve detektovane na stablima našeg kantona.

Ova dva biotička faktora oboljenja su povezana jer kestenova osa šiškarica doprinosi širenju gljivice koja prouzrokuje rak kore kestena. Spore gljivice ulaze kroz šišku koju je osa napravila, budući da je rak kore kestena parazit rana. Time doprinosi većem propadanju kestena te ometanju istog u plodonošenju i razvoju organa iz skeleta.

To su dva biotička faktora koja su doprinijela u velikoj mjeri da nam se kesten ove godine, u ovoj vegetaciji, nađe u ovom problemu, u ovako smanjenom plodonošenju.”
Abotički faktori (klimatskih) oboljenja kestena

Dolić je istakao da pored biotičkih faktora, na kesten negativno utiču i neki abiotički faktori:

– “Što se tiče abiotičkih faktora (klimatskih) oboljenja kestena, iz ove godine bih izdvojio 2 momenta.

U mjesecu maju nas je zadesio kasni mraz, koji je donio probleme poljoprivrednim proizvođačima te i zadruzi u kojoj ja radim (SPZ AgroDar) čiji kooperativni poljoprivredni proizvođači su u tom momentu posjedovali rasad paprike koja je ove godine bila jedna od kultura kooperativne proizvodnje. Iako je bila u zaštićenim prostorima, njeno plodonošenje je kvalitativno i kvantitativno uveliko umanjeno u odnosu na očekivano. Biljka paprike je općenito osjetljiva te i sam improvizovani zaštićeni prostor nije mogao u potpunosti zaštiti te biljke.
Pored štete od kestenove ose, primjetne i štete nastale od niskih temperatura tokom pojave kasnog mraza
Kesten uglavnom cvjeta u mjesecu junu kod nas. Mogli bi reći da su sami generativni pupovi tokom pojave ovog mraza bili već diferencirani te je ova pojava smanjila jednim manjim dijelom prinose.

Drugi abiotski faktor koji je nepovoljno djelovao na naš kesten je pojava niskih temperaturakrajem mjeseca augusta ove godine, koja je, prema meteorolozima, uzrokovana padavinama snijega u Sloveniji, te još nekim prijevremenim pojavama nižih temperatura, što je oštetilo već formirane generativne organe te je ovo vjerovatno jedan od najvećih razloga ovako lošeg uroda.”

aldin-kuduzovic

Aldin Kuduzović direktor SPZ Agrodar

Smanjen urod krajiškog kestena, ali i kestenovog meda

– “Urod kestena se ove godine uveliko smanjio. Kesten predstavlja jedan jako bitan resurs prirode. Ima visok sadržaj skroba i šećera. Ove pogodnosti ljudi iskorištavaju tako da se u Italiji od njega proizvodi hljeb, kolači i biskviti. Kestenovo drvo je odličan materijal za građu, istovjetnog je kvaliteta sa hrastom, dobro izdrži veliku i dugotrajnu vlagu, naročito mlado kestenovo drvo. Lišće se koristi za spravljanje komposta.

Pored svega toga, to je jako bitan genetički materijal koji predstavlja jedno od malo pozitivnih stvari kojima možemo da se dičimo u moru problema koji nas svakodnevno umaraju, iz socijalnog i političkog života. Predstavlja dio baštine koju treba da čuvamo. Nadležni moraju da se pozabave pitanjem riješavanja kestenove ose šiškarice, a što se tiče abiotičkih faktora, to nije u našoj moći.

Nama, Krajišnicima, loš urod ploda kestena u ovogodišnjoj vegetaciji, odnosno, umanjeno cvjetanje, smanjuje i prinos kestenovog meda. Jedan naš unikatan brend, koji je dobio vrhunske ocjene te razvio sebi široko tržište za plasman, ove godine će uveliko smanjiti svoju zastupljenost na policama unutar prodajnih mjesta.”

Sačuvajmo krajiški kesten

– “U posljednje vrijeme se pojavljuju indicije za podizanje intenzivnih zasada kestena s uređenim sistemima za navodnjavanje s normiranim doziranjem hraniva te aplikacijom zaštite, što, također, treba pohvaliti jer na ovaj način će se ova kultura zadržati od propadanja koje joj prijeti.

Neke od zadruga su odlučile da se pozabave preradom kestena što je za svaku pohvalu. Skuplji finalni proizvod je svakako korisna stvar za poboljšanje ekonomske situacije našeg življa, ali prvo moramo da poduzmemo sve mjere da kesten spasimo.”

Sve češća je i nelegalna sječa kestenovih šuma:

– “Apelujem svim onima koji nelegalno sijeku kesten te sijeku kesten zbog pripremanja raznih naslona, da to ne rade svojevoljno, nego, da se jave u kantonalnu šumarsku upravu jer tamo mogu pronaći kestenovo drvo odgovarajućih promjera koje je usjecčeno uređivanjem šumskih površina ili selekcijom istih od strane stručnih lica tokom terenskog rada. Na taj način ćemo dodatno zaštiti kesten od propadanja. Nadam se da ćemo svi uložiti sve naše napore da učestvujemo u rješavanju ovog problema”, naglašava Dolić.

Kako bi spasili kesten na našim prostorima, mnogi stručnjaci iz ove oblasti su se ujedinili i na razne načine pokušavaju probuditi svijest kako naroda, tako i nadležnih:

– “U okviru borbe protiv kestenove ose šiškarice oformirali smo tim ‘Sačuvajmo krajiški kesten’ kako bi populaciji našeg kantona pokazali o kakvom se problemu radi. Pod istim nazivom imamo stranicu na Facebooku te tamo možete pronaći sve dodatne bitne informacije. U okviru ovog tima je i prof. dr. Zemira Delalić, a pomagalanam je i italijanska stručnjakinja za biljke, gospođa Paola Lucchesi, kao i direktor zadruge Agrodar, Aldin Kuduzović”, naglašava Dolić na kraju razgovora .