Uspješna organska proizvodnja počiva na zemljištu dobro snabdjevenom organskom materijom, dobre strukture i povoljnih vodno-vazdušnih osobina, te bogatim živim svijetom.
Za portal www.pravisavjeti.info piše: Evelin Genjac dipl. ing. agr.
Analiza zemljišta je osnova za pravilnu ishranu biljaka i predstavlja dokaz certifikacionom tijelu o eventualnom nedostataku hranljivih elemenata kako bi se odobrila primjena đubriva čija je upotreba ograničena.
ORGANSKA ĐUBRIVA koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji su: đubriva organskog porijekla: čvrstog i tečnog stajnjaka, osoke, različitih komposta, treseta, pomija, piljevine, morskih algi, melase iz proizvodnje šećera i zelenišnog đubriva.
MINERALNA ĐUBRIVA: kalcijum-karbonat, dolomit, gips, sirovi fosfati, Tomasov fosfat, koštano brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat i magnezijumove soli.
Ukoliko zahtijevate dopunsko đubrenje, certifikaciono tijelo će tražiti od vas rezultat analize zemljišta i folijarnu dijagnostiku (analizu lišća).
Povećanje poljoprivredne proizvodnje jeste rezultat djelovanja niza činioca koji zajedno utiču na stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj biljaka.
U slučaju nedostatka ili suviška bitnih elemenata u zemljištu, biljke tada nisu u stanju da iskoriste uvjete kao što su toplina, sunčeva svjetlost i voda, te da daju optimalne prinose i iskoriste sav genetski potencijal određene kulture (sorte).
Zbog toga je bitno poznavati naše zemljište, i održati ga kvalitetnim kako bismo imali zdrave i prinosne biljne kulture.
Hemijskom analizom zemljišta možemo utvrditi plodnost zemljišta, kao i potrebe za đubrenjem. Analiza nam omogućava da zemljištu (time i biljci) damo baš ono što mu nedostaje, tj. da efikasno primjenjujemo mineralna đubriva.
Hemijsku analizu je neophodno uraditi bar na svakih 5 godina, kako bi na osnovu nje utvrdili da li je došlo do povećanja ili smanjenja sadržaja organske materije i hranjivih elemenata u zemljištu,i spram toga isplanirali đubrenje u narednom periodu.
Hemijskom analizom uzorka zemljišta na osnovna hemijska svojstva dobijaju se sljedeći podaci:
1.reakcija zemljišta ili pH vrednost (u KCl i u H₂O)
2.sadržaj kalcijum-karbonata (CaCO₃ %)
3.sadržaj humusa (%)
4.sadržaj ukupnog azota (N %)
5.sadržaj lakopristupačnog fosfora (Al-P₂O₅ mg/100g zemljišta),6. na osnovu Al-metode
6.sadržaj lakopristupačnog kalijuma (Al-K₂O mg/100g zemljišta), na osnovu Al-metod
Za portal www.pravisavjeti.info piše: Evelin Genjac dipl. ing. agr.
