Agrotehnika kukuruza, pripreme za proljetnu sjetvu

                                       Uslovi uspijevanja kukuruza

Minimalne temperature za početni porast i razvoj (klijanje i nicanje) iznose 8° do 10°C u zemljištu.

Optimalna temperatura u vegetaciji je 22° do 25°C. Nadzemni dio biljke izmrzava na -1°C. Ako se mraz javi kada kukuruz ima 6 ili nešto više listova usjev biva uništen.

Za dobar prinos potrebno je dovoljno vlage u zemljištu, oko 500 do 600mm padavina u toku vegetacije. Kritični period za vodu je faza razvoja 7 do 8 listova, a najveća potreba za vlagom u fazi svilanja, oplodnje i nalijevanja zrna.

Kukuruzu najviše pogoduju plodna, duboka, propusna i rastresita, a manje lagana pjeskovita kao i teška glinasta zemljišta.

Kukuruz je biljka koja zahtjeva neutralnu rakciju zemljišta, pH 6,5 – 7,0. Ne preporučuje se uzgoj na kiselim zemljištima, kao i na terenima sa većim nagibom.

Kukuruz se najčešće sije u dvopoljnom plodoredu sa pšenicom, ali mu najbolje odgovara tropoljni plodored. Dobri predusjevi su soja, djeteline, grahorica i ozima strna žita. Treba izbjegavati uzgoj u monokulturi.

Obrada zemljišta obavlja se u 3 faze:

  1. zaoravanje žetvenih ostataka
  2. jesenje oranje na dubinu 25 – 30 cm
  3. predsjetvena priprema u proljeće

                                   Osnovna pravila đubrenja

  1. Kukuruz je zahtjevna biljka, obavezno uraditi kontrolu plodnosti zemljišta
  2. Za prosječan prinos zrna od 10 t/ha potrebno je 250 kg/ha N, 125 kg/ha P2O5 i 150 kg/ha K2O.
  3. Ova količina đubriva nije potrebna svake godine, normu đubrenja odrediti na osnovu rezultata kontrole plodnosti zemljišta.
  4. Na kiselijim zemljištima prethodno izvršiti kalcifikaciju ili izbjegavati ovakve parcele.
  5. Najbolja je združena primjena organskih i mineralnih đubriva.
  6. Stajnjak obavezno zaorati u jesen u prosječnoj količini 30 – 50 t/ha svake treće godine. Količina mineralnih đubriva smanjuje se za 30 – 50%.
  7. Žetvene ostatke usitniti i zaorati, nikako spaljivati. Ostaci kukuruzovine vrijede kao 1/3 stajnjaka.
  8. Osnovno đubrenje mineralnim đubrivima primijenjuje se isključivo u jesen zaoravanjem NPK.
  9. Kompleksna NPK đubriva 10:30:20 ili 8:24:16 na zemljištima koja su siromašnija u pristupačnom fosforu zaoravaju se u količini 300 -500 kg/ha.
  10. Predsjetvena primjena NPK unijeta plitko (8-10 cm) ima slab efekat, jer P i K kao slabo pokretljivi elementi ostaju van domašaja korijenovog sistema.
  11. Za predsjetveno đubrenje koristiti samo azotna đubriva, UREA (46%) u količini 150-250 kg/ha ili KAN (27%) – 200 – 400 kg/ha.
  12. Izbjegavati startno đubrenje zajedno sa sjetvom zbog neravnomjernog rasporeda đubriva i otežane sjetve.
  13. Prihranjivanje – najbolje KAN (27%) 100-150 kg/ha primijeniti zajedno sa kultiviranjem kukuruza i to ukoliko ima dovoljno padavina za topljenje đubriva. Prihranjivanje je neopravdano u sušnim rejonima ukoliko nije obezbjeđeno navodnjavanje usjeva.
  14. U klasičnoj proizvodnji kukuruza glavni temelj u đubrenju su mineralna đubriva potpomognuta organskim đubrivima radi popravke i održavanja plodnosti zemljišta.

                                                             Sjetva

Vrijeme sjetve: temperatura zemljišta u sjetvenom sloju 10 -12° C. Najčešće druga polovina aprila do 10. maja.

Dubina sjetve: teža zemljišta 5-6 cm; lakša zemljišta 6-8 cm.

Razmak sjetve: međuredni 60-80 cm, razmak u redu 15 – 30 cm u zavisnosti od grupe zrenja pojedinih hibrida.

  • FAO 200 – 75.000 – 80.000 biljaka/ha
  • FAO 300 – 65.000 – 75.000 biljaka/ha
  • FAO 400 – 60.000 – 70.000 biljaka/ha
  • FAO 500 – 55.000 – 65.000 biljaka/ha
  • FAO 600 – 50.000 – 60.000 biljaka/ha

Za proizvodnju silaže broj biljaka povećati za 10-15 %.

                                                          Norma sjetve:

Sjeme kukuruza se pakuje po broju zrna sjemenske jedinice (25.000 ili 30.000) i time se treba rukovoditi kod određivanja potrebne količine sjemena. Najbolje je koristiti pneumatske sijačice za kukuruz.

                                                          Izbor hibrida

  • FAO grupa 100 – 200 za nadmorske visine 800 – 900 m ili postrnu sjetvu.
  • FAO grupa 300 – 500 za brdske terene (400-700 m), proizvodnja zrna i silaže.
  • FAO grupa 600-700 za niža područja za zrno i proizvodnju silaže.

                                                      Suzbijanje korova

Primjena herbicida u suzbijanju korova u kukuruzu je najčešće neophodna i neizbježna agrotehnička mjera. Na tržištu postoji veliki broj preparata za razne načine primjene i namjene prema zastupljenim vrstama korova u usjevu. Dajemo primjer nekoliko preparata za širokolisne i uskolisne korove:

                                                                Žetva

  • Za zrno kada vlaga padne ispod 30%
  • Za sliažu u voštanoj zrelosti